Prema podacima s kojima se turistički čelnici rado hvale, Hrvatska je lani imala čak 18,5 milijuna turista. Noćenja je ubrano povijesnih 102 milijuna. Prema Državnom zavodu za statistiku turistički izvještaj glasi malo drugačije: gostiju je bilo 17,4 milijuna, a noćenja 86,2 milijuna. “I kome da sad vjerujemo?’, ‘Malo su zaokružili, veća brojka bolje zvuči’, ‘Ha, statistiku se uvijek može namjestiti kako kome paše...’, samo su neki od komentara usporedbe brojki eVisitora državnih statističara na društvenim mrežama.
Otkud razlika od milijun gostiju i zamalo 16 milijuna noćenja? Zvuči drastično, objašnjenje kako nastaje prilično je banalno, a posljedica i nije posve bezazlena. Slagao, međutim, nije nitko. Prema elektronskom sustavu evidencije gostiju, eVisitoru, od 2016. se ažurno i praktički u realnom vremenu prati sav turistički promet u zemlji, uključujući nautičare i onaj u nekomercijalnim vrstama smještaja. U eVistoru se vidi sve koji plaćaju bravišnu pristojbu, pa i one koji odmor provedu u vikendica, kod prijatelja ili dalje rodbine.
Lani je tako pola milijuna ljudi bilo na odmoru bez da plaća smještaj (ostvarili su nešto više od 12 milijuna), dok je 470.000 nautičara ostvarilo 3,2 milijuna noćenja. Kad se te dvije kategorije odbiju od brojki koje komuniciraju Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednice, dolazi se blizu onog što kaže Zavod za statistiku, točnije do 17,5 milijuna noćenja i 86,8 milijuna noćenja. Odstupanje u rezultatu komercijalnog turističkog prometa eVisitora i Zavoda iznosi tako za 2017. zanemarivih 0,43 i 0.68 posto.
Pri tom, i Državni zavod za statistiku prati goste i noćenja u vikendicama, kod prijatelja u sl., pa je samo stvar izbora koje brojke javno isticati u prvi plan. Turističkim čelnicima, očito, nije lako odoljeti i ne pohvaliti se okruglijim brojevima i sjajn(ij)im rezultatima. Tim više što im se ne može prigovoriti da podaci nisu točni. Osim toga, ne može se ni proturječiti kako su i oni koji nisu platili noćenje na moru svejedno bili turisti: otputovali su iz svog mjesta, potrošili na prijevoz, kupovali u trgovinama, na tržnicama, u restoranima, kafićima, možda išli i na izlete itd.
Zašto ih onda ne brojiti? Iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice poručuju da nema zabune budući uvijek jasno ističu kako eVisitor ‘zbraja’ i nekomercijalne goste i noćenja, te da su na njihovim mrežnim stranicama dostupna detaljna izvješća, pa i o turističkom prometu po smještajnim kategorijama. Osim toga, kažu u HTZ-u, podatke o gostima i smještajnim kapacitetima Zavod za statistiku od lani preuzima i iz eVisitora.
Mnogima svejedno nije simpatično da dvije hrvatske institucije oko istog pitanja komuniciraju različite brojke. Stručnjak za obiteljski smještaj Nedo Pinezić, koji se i sam bavi iznajmljivanjem, misli kako to nije korektno iz dva razloga.
- Prvo, stvaramo krivi dojam i dovodimo u zabludu partnere, strane organizacije koje prate naš turizam, a u konačnici i javnost. Kako znati s kojim brojkama zapravo računati? Drugo, brojimo noćenja ostvarena u vikendicama kao turistička, a da vlasnici, za razliku od privatnih iznajmljivača, nemaju nikakve obaveze; boravišna pristojba je za njih znatno niža, ne plaćaju članarinu turističkim zajednicama, a ni porez na dohodak. Temu, pak, o tome jesu li ta tzv. nekomercijalna noćenja uistinu bila bez plaćanja smještaja ili ne, neću ni otvarati... No, moramo znati da u vikendicama imamo oko milijun kreveta i tko može biti siguran da nema sive ekonomije i zloupotreba - upozorava Pinezić.
Takve teme dok god brojke rastu - i to, istom dinamikom i prema eVistoru i prema statističarima, za državu, očito, nisu među prioritetima.
Pola od tih nekomercijalnih turista su na crno komercijalni turisti, jer vlasnici iznajmljuju a vode kao prijatelje vlasnika apartmana.