Svi oni koji upućuju kritike na račun Hrvatske narodne banke i govore kako je sada pravi trenutak da se da jedan impuls kako bi se vratili u poziciju gdje smo bili prije krize, zapravo reproduciraju model koji je toj krizi i doprinio, poručio je u petak na otvaranju Konferencije Zagrebačke burze u Splitu guverner HNB-a Željko Rohatinski, dodavši kako takav način razmišljanja, koji poziva na popuštanje u regulatornim pravilima i štampanje novca, može samo ponoviti ono što nam se dogodilo 2008.
- Prošli smo bolje nego što smo mogli proći, jer smo imali mehanizme i rezerve koje smo koristili u obrani stabilnosti sustava, i sada ih više nemamo. Da nam se danas ponovi situacija iz jeseni 2008., naše mogućnosti za obranu bile bi znatno manje - jasan je bio Rohatinski.
Impuls države u krivom smjeru
Govoreći o posljedicama krize na hrvatsko gospodarstvo, Rohatinski je rekao kako su izravna ulaganja smanjena za 50 posto, a ostala ulaganja za četvrtinu, što je negativno utjecalo na kreditni potencijal bankarskog sustava.
- U toj situaciji supstituiranje nepostojećega stranog kapitala, zadržavanje likvidnosti i sprečavanje kreditnog sloma najvažniji su postignuti rezultati - objašnjava Rohatinski.
Tako će usporeni plasmani banaka ipak zabilježiti realni rast od dva posto, dok će ukupni rast kreditnih plasmana hrvatskim entitetima uključujući i one inozemne rasti šest posto u ovoj godini. Strukturno gledajući, rast kredita državi u ovoj godini je 23 posto, a za ostale sektore četiri posto. Pad izvozne potražnje u sektoru roba i usluga iznosi 17 posto, dok je ukupna potražnja u 2009. godini smanjena za osam posto, a zajedno s izvozom pad agregatne potražnje doseže deset posto. Predviđanja HNB-a govore kako će pad uvoza biti 20 posto, a pad BDP-a šest posto.
Govoreći o prilagodbi kriznoj situaciji, Rohatinski je rekao kako je došlo do smanjenja deficita platne bilance u odnosu na prošlu godinu sa 9,3 na 6,5 posto što je, prema njemu, normalan način prilagodbe, dok je deficit konsolidirane opće države uključujući HAC narastao sa 2,7 na 4,5 posto.
- Očekuje se da država daje impuls u pozitivnom smjeru, no kod nas je taj impuls dan po cijeni istiskivanja ostalih subjekata s tržišta kredita i porezne presije - upozorava Rohatinski.
Financijsko središte regije ili prodaja
Otvarajući konferenciju Zagrebačke burze njezin je direktor Roberto Motušić kazao kako se Burza nalazi u trenutku kada treba odlučiti u kojem će smjeru ići.
- Moramo redefinirati, odnosno potvrditi stare ciljeve i reći želimo li da Zagrebačka burza postane financijsko središte u regiji ili želimo da se Zagrebačka burza proda - rekao je Motušić. Osvrnuo se na pozitivne trendove prošlih godina i velike javne ponude dionica Ine i T-HT-a, ali i krize koja je uslijedila i pada entuzijazma te planiranih ciljeva.
- Nama su i dalje prometi veći nego Ljubljanskoj, Beogradskoj i Sarajevskoj burzi zajedno, no tu snažnu poziciju treba sačuvati, zato pozivam vas, dioničare, da odlučite kojim ćemo smjerom krenuti - zaključio je Motušić.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić u ime Vlade ponovio je koji su sve potezi napravljeni kako bi se financijski sustav održao, uključujući i mjere HNB-a i HANFA-e.
- Bez obzira na sve šokove, financijski sustav Hrvatske je stabilan, no bilo bi neozbiljno reći kako su svi izazovi iza nas. Vlada čini sve da sustav i ostane stabilan, a trenutačno smo svim snagama usmjereni izradi kvalitetnog proračuna za 2010. godinu. Što se Burze tiče, Vlada će učiniti sve da hrvatsko tržište kapitala bude još stabilnije i snažnije - rekao je Marić.
Nužne hitne reforme
Govoreći na okruglom stolu na temu Globalna financijska kriza i posljedice za Hrvatsku, bivši guverner HNB-a Marko Škreb istaknuo je kako Hrvatska "mora na dijetu", odnosno kako u zadnjih devet godina bilježimo nesrazmjer štednje i investicija u prosjeku sedam posto.
- Ne možemo očekivati visoke stope rasta dok je nesrazmjer tako velik, ne samo u proračunu nego i u svim elementima potrošnje - rekao je Škreb dodavši kako ne treba više čekati neki imaginarni spas nego krenuti u strukturne reforme odmah.
- Hrvatska mora odrediti kako će ući u promjene, odlučiti o dugoročnom modelu, i iskoristiti ovu krizu za ozbiljne reforme - zaključio je Škreb.
Na njegove se riječi nadovezao i Željko Lovrinčević, član Vladina Ekonomskog vijeća, koji procjenjuje kako za početak provedbe ozbiljnih reformi imamo još četiri do pet mjeseci jer nakon toga ulazimo u razdoblje "easy money" kada će zaduživanje ponovno biti puno lakše, i poznavajući naš mentalitet ništa se neće promijeniti.
- Nova ekonomija ne može se stvoriti preko noći, i za taj će nam proces trebati tri do četiri godine, a to je posao ove Vlade. No, u reforme treba krenuti odmah, počevši od promjene svjetonazora - istaknuo je Lovrinčević.
Prema njegovim riječima u vremenu pred nama možemo očekivati lošije rezultate trećeg kvartala od očekivanih, odnosno pad od šest posto i loše vijesti iz realnog sektora, no pozitivno ozračje donijet će nastavak pregovora s EU.
- Hrvatska će se u bliskoj budućnosti susresti s ograničenjem prije svega inozemnog duga koji će prema procjenama, u trenutku ulaska u EU, biti veći od 100 posto BDP-a što nije imala niti jedna nova članica, i to nam je ograničenje za daljnji rast. Recesija nas je dosad stajala šest milijardi eura, modalitet koji imamo je neodrživ, i sad nam je idealna prilika da krenemo s reformama. One nisu jeftine, no konačno je došlo vrijeme da se poslože stvari koje se godinama odgađaju - zaključio je Lovrinčević.
Pomognimo hrvatskom gospodarstvu najbolje što možemo! Ako kupim obleku, novac ide Kinezima. Ako kupim u Interšparu, novac ide Austrijancima. Ako kupim auto, novac ide Nijemcima. Ako kupim naftu, novac ide Arapima. Ako kupim voće, novac ide u Honduras, Gvatemalu ilii Ekvador. Ako kupim računalo, novac ide Indijcima. Ako kupim mobitel, novac ide Korejcima .. Ako idem na putovanje, novac ide Kubi ili Dominikanskoj Republici. Ako novac dam Crkvi, dobije ga Vatikan . Na dva načina novac ostaje u Hrvatskoj: ako pijem vino i ako se kurvam.