S Jerkom Jelićem Baltom, direktorom Plinacra, razgovarali smo o projektu Adria LNG, o planovima i investicijama te državne tvrtka, ali i o projektima poput Južnog toka u koji se Hrvatska tek nedavno uključila.
Adria LNG predao je zahtjev za lokacijsku dozvolu. Koji je interes Plinacra u tom projektu i kako ćete financirati svoje sudjelovanje u njemu?
U taj se projekt Plinacro uključio 2006. godine, a naš interes oduvijek je isti: izgradnja i operiranje evakuacijskim plinovodima. Stoga su sve naše aktivnosti vezane uz taj projekt najviše bile usmjerene na pripremu i razvoj plinovoda za evakuaciju LNG-a s Krka na kopno i dalje prema konačnim odredištima. Tako su za magistralni plinovod Zlobin – Omišalj izrađene sve stručne podloge, studija utjecaja na okoliš te idejni projekt, a za plinovod Zlobin – Rupa izrađene su sve stručne podloge te studija utjecaja na okoliš čiji je postupak procjene u tijeku. U skladu s preporukom Vlade RH, Plinacro i HEP izradili su i uskladili ugovor o osnivanju zajedničke kompanije LNG Hrvatska koja bi trebala preuzeti 11%-tni udio u konzorciju Adria LNG, s tim da će unutar zajedničke tvrtke svaki od partnera sudjelovati u omjeru 50:50 posto. Obje su tvrtke već provele nužnu proceduru pa sad slijedi postupak registracije tvrtke pri Trgovačkom sudu. U međuvremenu smo upućivanjem zajedničkog pisma Adria LNG konzorciju potvrdili svoju spremnost za početak pregovora o ulasku u konzorcij te je time i operativno pokrenut taj proces.
Koliko Plinacro mora točno uložiti novca u taj projekt i koji će biti njegov udio u Adria LNG-u?
Kad je riječ o financiranju projekta, naše se sadašnje uključivanje u konzorcij odnosi samo na tzv. studijsku fazu koja podrazumijeva pripremne aktivnosti do donošenja odluke o gradnji. Visinu iznosa ulaganja za udio vlasništva od 11% moći ćemo utvrditi pošto zajednički obavimo dubinsko snimanje poslovnih knjiga studijske kompanije Adria LNG d.o.o.
Zašto je trebalo čak godinu dana da se hrvatske tvrtke Plinacro i HEP, pa i Ina uključe u projekt Adria LNG?
Sve pripremne radnje za osnivanje tvrtke LNG Hrvatska, koja je trebala preuzeti 25%-tni udio u Adria LNG konzorciju i u koju su trebale biti uključene INA, HEP i Plinacro bile su završene još u srpnju 2009. godine. Ali kako konačna potvrda MINGORP-a tada nije dobivena, tvrtka nije osnovana.
Kako komentirate izjave g. Mertla, direktora Adria LNG-a, da bi cijeli projekt mogao biti odgođen?
Te su najave na neki način razumljive. U uvjetima globalne krize i smanjene potrošnje plina u RH i regiji, ali i u cijeloj Europi te s time povezanim viškovima plina na tržištu, jasno je da međunarodne energetske tvrtke koje sudjeluju u konzorciju Adria LNG žele još jedanput preispitati ekonomsku opravdanost tog projekta.
Svakako, mislim da se pripremne aktivnosti trebaju nastaviti kako bismo svi zajedno na vrijeme mogli donijeti odluku o izgradnji u trenutku kad za to budu ostvareni uvjeti.
Budući da Gazprom i Plinacro pregovaraju oko zajedničke tvrtke za Južni tok, kad će se napokon znati hoće li kroz RH proći glavni cjevovod tog plinovoda ili samo njegov krak?
Potpisivanjem međudržavnog sporazuma o pristupanju RH Južnom toku postignut je politički i pravni okvir realizacije tog projekta, a njime je definirano i osnivanje zajedničke kompanije u kojoj će Plinacro i Gazprom sudjelovati svaki sa 50 posto. Prvi sljedeći korak, za koji su u tijeku pripremne aktivnosti pripreme natječaja i projektnog zadatka, jest zajednička izrada Studije izvedivosti projekta na teritoriju Republike Hrvatske. Na temelju tih rezultata odredit će se sve karakteristike hrvatske dionice Južnog toka (trasa, mjesto ulaza i izlaza, kapacitet i sl.). Valja istaknuti da će, s obzirom na to da su Plinacro i Gazprom ravnopravni partneri (50:50) u projektu, ravnopravno sudjelovati pri izradi, ali i pri odlučivanju o prihvatljivosti rezultata Studije izvedivosti projekta u Hrvatskoj.
Smjena Branka Radoševića i vaš dolazak u Plinacro gledali su se i kroz prizmu otkupa plinskog biznisa iz Ine. Koji su bili vaši motivi dolaska u Plinacro?
Plinacro je tvrtka u državnom vlasništvu te su odluke o smjeni g. Radoševića i mom imenovanju posljedica ondašnje prosudbe vlasnika. Razlozi su mog dolaska u Plinacro, ponajprije, pruženo povjerenje vlasnika i moja stručnost te višegodišnje iskustvo na poslovima vezanim uz prirodni plin.
U kojoj je fazi izgradnja interkonekcije prema Mađarskoj?
Izgradnja te interkonekcije, na obje nacionalne dionice, odvija se posve u skladu s prihvaćenim terminskim planovima. Stoga smo sigurni da će interkonekcijski plinovod biti završen do kraja godine, a njegovo puštanje u rad očekuje se na početku 2011.
Kako napreduje izgradnja plinovoda prema Lici i Dalmaciji?
S obzirom na to da je I. dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije, dionica Podrebar – Josipdol, duljine 26 km, uključujući i MRS Ogulin, već završen, u tijeku su intenzivni radovi na II. i III. dijelu.
Na drugoj dionici, od Josipdola do Gospića pripremljena je cijela trasa. Pri kraju je i gradnja svih nadzemnih objekata.
Na trećoj dionici, od Gospića do Benkovca, uređuje se radni pojas, a izvode se i radovi na regionalnom plinovodu Benkovac – Zadar, odvojnom plinovodu za MRS Biograd te na nadzemnim objektima. Za četvrti dio sustava, od Benkovca do Dugopolja, ovog ljeta očekujemo građevinsku dozvolu.
Aha, Polančec je kriv i za poplavu u Slavoniji i za kišovit svibanj. Jeftini, prozirni partijski obračuni.