U organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u Bjelovaru su se održali osamnaesti po redu Regionalni dani EU fondova. Sve zainteresirane informiralo se o mogućnostima financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te se iz prve ruke moglo saznati nešto više o dosadašnjim postignućima i rezultatima korištenja EU fondova. Regionalni dani EU fondova održavaju se u 30 gradova diljem Hrvatske, a čine ih besplatne edukacije za postojeće i potencijalne korisnike sredstava iz EU fondova, sajmovi EU fondova te posjeti brojnim lokacijama na lokalnoj razini.
Nastaviti ovim tempom
Domaćin je ovoga puta bio Bjelovar, grad koji je posljednjih godinu dana u velikom zamahu prijava na natječaje EU fondova, što ga je s posljednjih mjesta po korištenju fondova dovelo među uspješnije gradove. Program događanja uključivao je stručna predavanja, radionicu, ali i panel diskusiju u kojoj je sudjelovao i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, zajedno s trojicom korisnika europskih fondova s našeg područja, pri čemu je naglasio kako u fondovima vidi priliku da s jednom kunom iz gradskog proračuna dobije pet kuna iz fondova te tako u kratkom vremenu postigne puno više.
Hrebak
Vidim priliku da s jednom kunom iz proračuna dobijemo 5 kuna iz fondova.
"Grad Bjelovar je prošle godine prijavio preko 140 milijuna kuna europskih projekata, jedan veliki dio toga je odobren, a za neke stvari još uvijek čekamo odobrenje. Za 2019. godinu očekujem da će biti nešto malo više sredstava iz EU fondova. Kroz energetsku obnovu u rujnu ćemo prijaviti Studentski dom i HUB. Također, sve više projekata se odobrava iz Europskog socijalnog fonda i on nosi sve više projekata. Povukli smo 10 milijuna kuna za projekt Zaželi, što je najviše u državi, također i 14 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda za projekt Vrtići po mjeri roditelja. Mislim da ćemo nastaviti ovim tempom", istaknuo je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak koji se osvrnuo i na Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, kao značajnu pomoć u provedbi lokalnih projekata, pa tako i u Gradu Bjelovaru.
"Vezano za vlastito sufinanciranje, tu kvotu još nismo prošli i tu zasigurno imamo još dvije, tri godine prostora, međutim, što se Fonda za sufinanciranje tiče, on je zaustavljen na 200 milijuna kuna, što je nedovoljno za pokrivanje svega onoga što se traži u 2018. i 2019. godini. Naime, 2015. godine su svi gradovi prijavili 30 milijuna eura ukupne vrijednosti projekata, u 2017. je to naraslo na 300 milijuna eura. Stoga 200 milijuna kuna Fonda za sufinanciranje više nije dovoljno", poručio je gradonačelnik.
Žunac
Više od 2 milijarde kuna spušteno je gradovima i općinama.
Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, objasnio je kako Republika Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije po prvi put koristi ovako veliku alokaciju, te da se dosegao iznos od 7 milijardi eura po ugovorenosti od ukupno 10,7 milijardi, što je oko 65 posto ukupne alokacije.
Nova nacionalna strategija
Nije idealno, napominje, ali u ovom procesu se uči, sazrijeva i griješi te se pokušava unapređivati i napredovati. Što se pak novog financijskog razdoblja tiče, Žunac je optimističan, a ističe kako će i iznos Fonda za sufinanciranje europskih projekata porasti. "Imamo 10 milijardi na raspolaganju, radimo nacionalnu - razvojnu strategiju do 2030. godine, gdje želimo biti spremniji nego što smo to bili 2013. godine kada smo ušli u Europsku uniju. Mnogi projekti koji se neće sada realizirati dogodit će se u sljedećoj financijskoj perspektivi.
14 mlrd.
kuna bespovratnih sredstava povukao je Grad Bjelovar za projekt Vrtići po mjeri roditelja
Također, priprema se novi natječaj Fonda za sufinanciranje europskih projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, no nemojmo zaboraviti na bitnu činjenicu da je prošle godine više od 2 milijarde kuna spušteno gradovima i općinama, kako bi i sami mogli financirati svoje europske projekte. Ta sredstva bi trebalo koristiti i za razvoj, a ne samo za lokalne razvojne potrebe. Mi ćemo i dalje inzistirati na Fondu za sufinanciranje europskih projekata, međutim on je takav da ne može zadovoljiti sve potrebe. Sredstva će biti barem na prošlogodišnjoj razini od 200 milijuna, a mi se nadamo i 300 milijuna u prvoj fazi, a nadamo se da će na jesen biti još barem toliko", objasnio je Žunac. U panel diskusiji koja se održala, uz gradonačelnika, sudjelovali su i mladi poljoprivrednik Josip Lukač, jedan od veterana prijavitelja na natječaje iz EU fondova Jakov Ćorić te Darko Crha, direktor poznate bjelovarske tvrtke Data Link.
Ćorić
Bilo je teško doći do prvog novca, ali danas je sasvim drugačija priča.
Ćorić, osim što je poduzetnik, direktor je Županijske gospodarske komore, ali i prva fizička osoba koja je povukla europska sredstva. "Prvi EU novac smo povukli mi 2010. godine. Tri godine smo pripremali prijavu, a ministarstvo je učilo s nama na tom "001" projektu. Kada je taj projekt prošao, više nismo mogli stati. EU standard jednostavno tjera naš sektor na usvajanje novih tehnologija do kojih dolazimo preko EU fondova. Iskreno, bilo je teško i mučno doći do prvih novaca, ali tijekom vremena isprofilirala se administracija, došla je i neka druga i sada je to u potpunosti drugačija priča, sve je daleko lakše", prisjetio se početaka direktor tvrtke Gala, Jakov Ćorić.
S njime se složio i Darko Crha kojemu danas gotovo svaki projekt polazi za rukom, iako i dalje smatra da je procedura prezahtjevna. Njegovo je mišljenje da bismo se trebali bazirati na poljskom modelu s obzirom na to da je osobno obišao mnoge europske zemlje u svrhu proučavanja razvoja preko europskih fondova te njihov smatra najboljim. Najmlađi sugovornik, Josip Lukač, svoje je prve europske novce dobio preko mjere 6.1, potpore mladim poljoprivrednicima, te je s iznosom od 50 tisuća eura nepovratnih sredstava kupio dodatnu zemlju za obradu.
Konzultant je pola posla
"Zaista imam samo riječi pohvale, ne možete ni zamisliti što 50 tisuća eura znači početniku u poslu. Sa sigurnošću tvrdim da danas ne bih bio poljoprivrednik da nije bilo ovog poticaja. Poslušao sam savjete mnogih prije mene, platio konzultanta i sve je išlo glatko. Također, postoji stavka koju nitko ne ističe toliko, a to je da se poduzetnik, u ovom slučaju, poljoprivrednik, jako uozbilji kada dobije takav iznos novca. Odmah sam promijenio svoje ciljeve, jednostavno me dovelo u red i natjeralo da želim ići dalje, jer mogućnosti su ogromne", optimističan je poljoprivrednik Lukač. U zaključku, sugovornici su iskoristili priliku potaknuti sve da iskoriste priliku koja ima se pruža.
Crha
Trebali bi se bazirati na poljskom modelu, njihov model je najbolji.
Poljoprivrednik Lukač kazao je kako zna da se mnogi boje poduzeti ovaj korak, kao što se bojao i on sam, ali smatra da je riječ o prilici koja se ne smije propusti. S njime su se složili i ostali sugovornici. "EU novac je jeftin i poželjan novac. Idite, pišite, prijavljujte, očekuje vas probijanje, ali isplativo. Moj savjet jest da vam je konzultant pola posla", poručio je poduzetnik Darko Crha. Gradonačelnik Dario Hrebak čašu uvijek vidi napola punu, pa tako i u EU fondovima vidi veliku priliku.
Zadnje dvije godine, Grad Bjelovar napravio je veliki posao, a pohvalio je i državnog tajnika Velimira Žunca koji, tvrdi, sluša što govore korisnici te se i u upravljanju europskim fondovima vidi veliki iskorak. "Nova financijska perspektiva važna je za Hrvatsku i smatram da ćemo svi skupa biti puno zreliji i odgovorniji te smanjiti rokove. Sve što nismo napravili u ovom roku, treba nadoknaditi u idućem, a ovakvi skupovi jako su bitni, kako bismo smanjili broj skeptika i onih koji su neodlučni", zaključio je Hrebak. Osim ovog korisnog panela, nekoliko dana kasnije, 30.ožujka, održao se i Sajam EU fondova i to u sklopu najvećeg poljoprivrednog sajma u regiji, Bjelovarskog sajma.
Lukač
Danas sigurno ne bih bio poljoprivrednik da nije bilo EU poticaja.
Tamo su pozdravne govore održali Velimir Žunac i Dario Hrebak, a veliki broj posjetitelja dočekale su tvrtke i OPG-ovi koji su svoja poslovanja unaprijedili upravo uz pomoć EU fondova. Jedna od njih je i tvrtka Brana d.o.o iz Virovitice u kojoj se bave voćarstvom i povrćarstvom. "Mjera koju smo iskoristili je 4.1.1. te smo je investirali u tri hektara plastenika i desetak hektara voćnjaka. Time smo napravili veliki iskorak u proizvodnji što zasigurno ne bismo mogli bez fondova.
Paralelno smo išli i s mjerom 4.2.1., a riječ je prirodnim sokovima od voća i povrća te smo novcima od tog natječaja opremili halu za proizvodnju tih sokova. U projektima smo od početaka pa mogu reći iz vlastitog iskustva da se čitava procedura značajno popravila te savjetujem svima da to iskoriste jer je sve puno jednostavnije, transparentnije, komunikacija je odlična, a rezultat će vas svakako oduševiti", kazao je direktor Brane, Ivan Obrovac.
