HUB-ova analiza

Samo u Letoniji stambeni krediti skuplji nego u Hrvatskoj

banke
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
08.12.2016.
u 15:00

Udio loših kredita pao je u 9 mjeseci na 14,7%, no stopa pada kredita stanovništvu u nas je i dalje značajna, a gora je jedino Velika Britanija.

Samo su hrvatske i estonske banke među novijim članicama EU dosegnule EBRD-ov maksimalan indeks reformi u bankarstvu, što znači da su uspostavile solventne privatne banke, sposobne zadovoljiti potražnju za kreditima, adekvatan stupanj konkurencije i usklađenost s međunarodnim propisima koji uređuju područje bankarstva, ističe se u novoj analizi Hrvatske udruge banaka.

Podaci za prvih devet mjeseci poslovanja ove godine pokazuju i da smo još među zemljama s najvećim padom kreditiranja, no konačno se primjećuje blagi oporavak kreditne aktivnosti. Tehnički, u rujnu je Hrvatska imala pad kredita stanovništvu 5,2% na godišnjoj razini, zbog troška konverzije i tečajnih razlika. No, anulira li se taj utjecaj, plasmani su na lanjskoj razini pa čak i u malom plusu. Stoga su u trećem kvartalu i neto kamatni prihodi rasli 5,8% u odnosu na isto razdoblje lani, dok su se neto prihodi od provizija i naknada povećali čak 26%.

Istodobno su operativni troškovi i amortizacija smanjeni 1,7%. Popravila se i kvaliteta plasmana; udio loših kredita je 14,7%, najviše zahvaljujući prodaji loših plasmana trećim osobama, ali i konverziji “švicaraca”.

Banke su poboljšale profitabilnost: povrat na aktivu iznosi 1%, a povrat na kapital 7%, što ih svrstava u prosjek EU. Ukupna je neto dobit dosegnula 4 mlrd. kn. Depoziti građana veći su 1,9 mlrd. kn, s prosječnom međugodišnjom stopom rasta 1,1%, dok su depoziti poduzeća veći 5,8 mlrd. kn, sa stopom rasta 21,3%. Kombinacija rasta depozita i slabe potražnje za kreditima omogućava razduživanje u inozemstvu te je udio inozemnih u ukupnim izvorima pao na povijesni minimum – 8,9%, što je pridonijelo i smanjenju bruto vanjskog duga.

Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite u silaznoj su putanji i trenutačno su bliže 2% nego 3%, ispod gornjeg intervala eurozone. Veće kamate imaju Cipar, Grčka i Malta. Kad su posrijedi krediti, s prosjekom od 4,6% na nove stambene kredite među najskupljima smo u eurozoni i gora je jedino Letonija, no zato su nam kamate na potrošačke kredite među najpovoljnijima, prosjek je 6,34%. Kamate na kratkoročne kredite tvrtkama s prosjekom 3,73% unutar su intervala eurozone i veće imaju Grčka, Cipar, Irska i Letonija, no nepovoljniji smo po kamatama na dugoročne kredite tvrtkama.

>>Banke prodale 16 mlrd. kuna loših kredita

>>Javni dug pao šesti mjesec zaredom na godišnjoj razini

Komentara 1

GL
glupost
12:31 09.12.2016.

LETONIJA, sta je to, gdje je to, koga to interesira, dali se to uopce pise tako intenacionalno ??? koju ona ulogu igra na trzistu ??? isto kao HR....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije