Otprilike su deset posto manji prihodi u proračunu u srpnju u odnosu na isto razdoblje lani. To još više smanjuje prognoze ministra Linića o planiranom deficitu na razini od 10,2 milijarde kuna do kraja godine, odnosno tri posto BDP-a.
Šokantni srpanj
– Nakon što je kraj lipnja proračun završio u minusu od 11,4 milijarde kuna, krajem srpnja on bi se mogao popeti na 13 milijardi kuna – komentira analitičar Željko Lovrinčević.
A onda bi se, smatraju analitičari, do kraja godine mogao popeti na 15 milijardi kuna, što već predstavlja manjak od otprilike 4,5 posto BDP-a. Najveći šok za proračun u srpnju bio je drukčiji obračun PDV-a te prepolovljeni prihodi od carina zbog ulaska u EU.
PDV se prije obračunavao pri uvozu, a ulaskom u EU, odnosno od 1. srpnja, obračunava se tek kad se roba proda. Ministarstvo je računalo da će to imati negativan učinak na proračun, ali da će on u drugoj polovici godine iznositi 500 milijuna kuna. No, izgleda da je taj iznos ostvaren već u srpnju. Jer, mnogi se proizvodi, kao što su automobili, ne prodaju brzo. U kolovozu, kad će se većina proizvoda prodati, taj negativan efekt PDV-a mogao bi se poravnati pa je i moguće da do kraja godine u proračunu bude ostvaren planirani prihod od PDV-a od otprilike 43 milijarde kuna.
Ionako je jasno da veći proračunski problem stvaraju prihodi od poreza na dobit i dohodak. S jedne strane raste nezaposlenost, a s druge sve više poduzetnika koristi mogućnost neoporezivanja reinvestirane dobiti. Ali i dobit koja se oporezuje znatno je manja u odnosu na lani. Novi obračun PDV-a vrijedi samo za trgovinu sa zemljama EU, ali ne i iz trećih zemalja iz koje dolazi otprilike 30 do 35 posto uvoza. Ipak, gubitkom tržišta Cefte, umjesto uvoza iz tih zemalja, sve se više okrećemo uvozu istih proizvoda iz EU, što onda povećava količinu proizvoda za koju se PDV obračunava po novim pravilima. Drugi je minus za proračun nedostatak prihoda od carina. Prije se mjesečno od carina u proračun slijevalo otprilike 150 milijuna kuna, a sada je taj iznos prepolovljen jer se trgovina s članicama EU više ne carini. Dodatno, u srpnju smo morali uplatiti prvu tranšu u proračun EU od 500 milijuna kuna.
Ostajemo bez eura
Dodatni udarac mogli bi biti poticaji, za koje je Linić rekao da ih u drugoj polovici godine neće isplaćivati. EU nalaže da se mogu plaćati, ali i ne moraju. No, ako poljoprivrednici krenu u prosvjed, što je već najavljeno, dogovor će se morati postići i vrlo je vjerojatno da će im se poticaji morati isplatiti.
– S takvim brojevima u proračunu vrlo nam je izvjestan gubitak fiskalnog suvereniteta – kaže Lovrinčević.
A onda ćemo morati EK objasniti kako dovesti proračun u ravnotežu i smanjiti deficit na razinu od tri posto BDP-a. Tri su ključna problema, kaže Lovrinčević: nezaposlenost, pad izvoza i visok javni dug. Javni dug je već na 60 posto BDP-a, a iduće godine već će biti na 70 posto. Uz to nemamo ni gospodarskog rasta, a on bi prema procjenama analitičara mogao pasti od 1 do 2 posto. Zato, ni priča o uvođenju eura više nije izgledna, štoviše, ta nam je valuta bila bliža prije šest godina nego sada.
>> Prihodi proračuna manji za 1,4 posto u prvih šest mjeseci
