Tri mjeseca nakon što je izabrana za premijerku, Slovenka Alenka Bratušek započela je s oštrim mjerama štednje da bi uravnotežila proračun i pod kontrolu stavila rastući deficit i javni dug.
Pad još od 2009.
Slovenija je od 1. srpnja povećala PDV sa 20 na 22 posto, što je još uvijek za tri postotna poena niže od hrvatske stope, a mjesec je počeo i selektivnim smanjivanjem plaća u javnom sektoru. Dogovor sa sindikatima predviđa smanjenje bruto plaća u nastavku ove i iduće godine od pola do 5 posto, ovisno od platnom razredu. Zaposlenici sa srednjom stručnom spremom u najnižem platnom razredu ostat će bez pet eura, liječnici će zarađivati 90 eura manje, a premijerka i preostali politički establišment gube oko 250 eura. Ukidaju se i razni dodaci na plaće, smanjuje naknada za bolovanje kao i uplate u dopunsko mirovinsko osiguranje. I sa tim smanjenjem Slovenija s približno 1500 eura bruto, odnosno tisuću eura neto, mjesečne plaće ostaje predvodnik u regiji prema visini plaća.
Hrvatska, prema podacima iz 2012., još drži drugo mjesto, ali uz vrlo tijesnu prednost pred Češkom, koja će nas 2013. vjerojatno i preteći. U Češkoj se, primjerice, 2002. zarađivalo oko 500 eura bruto na mjesec, koliko i u Mađarskoj, a u Hrvatskoj 750 eura. U deset godina Češka je povećala primanja svojih radnika za 100 posto, Mađarska za 50 posto, a Hrvatska za 33 posto! Rast slovenskih plaća u proteklom desetogodišnjem razdoblju bio je nešto niži nego u Češkoj – za 75 posto, ali razdoblje recesije koje traje od 2008. učinilo je svoje, pa sad slijedi rezanje. Slovenija se, jednako kao i Hrvatska, nalazi u grupi zemalja s najvećim padom BDP-a u Europi – većim od 8 posto. Lošija je jedino Hrvatska gdje je dosadašnji gubitak nacionalnog dohotka oko 11 posto, što nije moglo ostati bez utjecaja na plaće koje, uz kratkotrajnu iznimku potkraj 2011., još od 2009. godine bilježe realni pad.
Veće zaduženje
Hrvatska vlada zasad ne namjerava slijediti poteze slovenske premijerke, možda i zato što je značajan dio mjera već “ispucala”, poput povećanja PDV-a, ali za jesen se najavljuje drugi ovogodišnji rebalans proračuna. Pokazalo se da je i u korigiranomu proračunu za 2013. Vlada precijenila prihode, podcijenila rashode i deficit, a kontroli je izmakao i javni dug. Slovenija se nije bez razloga odlučila na dodatni pritisak na ionako izmučene građane i porezne obveznike jer je to od nje, u sklopu zajedničkog semestra, zatražila Europska komisija. Plaće su zadnjih godina smanjivali Bugarska, Litva, Finska, Italija, Grčka pa i Hrvatska. Očekuje se da će rebalans hrvatskog proračuna završiti povećanjem deficita i zaduženja. Idući će tjedan zemlju ponovo posjetiti konzultanti rejtinških agencija koje su potkraj 2012. Hrvatsku spustile na razinu smeća nakon što je Vlada objavila prijedlog proračuna za 2013. Izvedba je još gora od početnog prijedloga planirani deficit potrošen je već u prvih šest mjeseci, pa je moguće da će odgovor rejtingaša na gubitak kontrole nad javnim financijama biti daljnje spuštanje rejtinga.
>>Slovenija smanjila plaće javnom sektoru, premijerki 263 € manje
