Nakon što je Slovenija uspješno završila dvogodišnje pripremno razdoblje za zamjenu svoje nacionalne valute tolar eurom, Hrvatska će s prvim danom iduće godine na svojoj kopnenoj granici prvi put izravno graničiti s Europskom monetarnom unijom (EMU) koja se kroz 13 članica EU proteže od Grčke do Finske.
Tijekom dvogodišnjeg stažiranja u zoni tečajnog režima ERM2 Slovenija je potvrdila sposobnost stabilnosti cijena, povoljnog proračunskog položaja, niskih dugoročnih kamata i usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s onim u EU i zahvaljujući tome 11. srpnja primljena među članice EU sa zajedni?kom europskom valutom. Euro će u Sloveniji iz svakodnevne uporabe izbaciti tolar velikim praskom koji počinje 1. siječnja 2007. godine i završava nakon dva tjedna kada se tolarom u Sloveniji više ništa neće moći kupiti, ali će se za tolar u Banci Slovenije euro uvijek moći zamijeniti.
Slovenci se ne boje toliko velikog praska, koji ih podsjeća na zamjenu jugoslavenskih dinara njihovim bonovima koji su prethodili tolaru, koliko ih brine eventualno povećanje cijena, nepravilno zaokruživanje tolarskih iznosa onima u eurima i pada kupovne moći. Takvih se posljedica uvođenja eura boji 72 posto anketiranih Slovenaca. Unatoč tome trećina Slovenaca uvođenje eura doživljava kao pozitivan, a četvrtina kao negativan događaj. U potrazi za prednostima uvođenja eura poslovni dnevnik Finance ističe ukidanje tečajnih razlika, ukidanje mjenjačkih troškova, pojednostavljeno poslovanje, niže troškove transakcija i lakši pristup financijskim tržištima. Financijski analitičari među posljedicama ulaska Slovenije u eurozonu vide još više prednosti, od povećanja ugleda države do lakšeg i jeftinijeg vanjskotrgovinskog poslovanja.
Da će Slovenija ojačati svoj ugled stabilne države s održivim razvojem i kredibilnim politikama vjeruje i financijski stručnjak revizorske kuće Dun&Bradstreet Darren Middleditch koji je dodao da će ulaskom u europsku gospodarsku i monetarnu uniju za sve izvoznike u tu zonu nestati tečajni rizik, a nakon što postane dijelom područja s jakom valutom država će imati koristi, ali svoju tečajnu politiku više neće moći prilagođavati za potrebe povećanja konkurentske sposobnosti svoje industrije. Tako sada sve značajnije postaju promjene na tržištu rada, demografsko pitanje i promicanje privatnog sektora.
