Hrvatski gospodarstvenici koji izvoze na tržišta izvan eurozone najviše su prigovora imali na nizak tečaj dolara u odnosu na euro, odnosno na problem da su im ugovori u američkim dolarima, a sirovinu plaćaju u eurima. Posljednjih mjeseci dolar je rastao u odnosu na euro, no čini se da to nije znatnije utjecalo na hrvatske izvoznike. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, udio dolarskog robnog izvoza Hrvatske iznosi oko 16 posto, i to je primarno brodogradnja, a uvoza oko 18 posto, od čega je primarna nafta.
Rast dolara nepovoljan
– Kako su apsolutne vrijednosti uvoza gotovo dvostruko više od vrijednosti izvoza, rast vrijednosti dolara prema euru, posredno kuni, zapravo je, makroekonomski gledano, nepovoljan za hrvatsko gospodarstvo, zbog uvozne ovisnosti o nafti, objašnjava Jasna Belošević Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize pri HGK. Dodaje kako rast vrijednosti dolara poskupljuje uvoz nafte te posredno nepovoljno utječe na inflaciju, saldo robne razmjene i saldo tekućeg računa platne bilance.
– Malo hrvatsko gospodarstvo tradicionalno i prirodno konvergira bližim eurskim tržištima. Stoga robni izvoz na dolarska tržišta nikada nije bio znatan, oko 16 posto ukupnog robnog izvoza, i primarno je vezan samo uz brodogradnju, kaže J. Belošević Matić.
Drugi gospodarski sektori ne mogu se pohvaliti značajnom transkontinentalnom robnom razmjenom, zbog svoje veličine, najviše zbog viših relativnih troškova poslovanja na udaljenim tržištima i niske konkurentnosti na udaljenim tržištima. Stoga aktualni rast vrijednosti američkog dolara prema euru ne može u kratkom roku preorijentirati interes hrvatskih tvrtki na poslovanje na dolarska tržišta, no širenje na izvaneuropska tržišta svakako je dobar smjer razvoja hrvatskog izvoza.
Izvaneuropska tržišta
Potvrdu činjenice kako rast dolara nije pretjerano pozitivno utjecao na hrvatski izvoz dobili smo i od Paška Vele, prvog čovjeka CMC-a Sisak koji svoje proizvode u velikoj mjeri plasira na izvaneuropska tržišta, ponajprije SAD. – Rast tečaja dolara na CMC Sisak djelovao je blago pozitivno, kaže Vela, no dodaje kako je većina njihovih troškova u eurima ili u kunama, a kuna je do sada, kaže, pratila euro. Vela ističe kako kuna posljednjih nekoliko dana raste u odnosu na euro, čime se poništava pozitivan utjecaj rasta dolara prema euru. – Izgleda da kuna prati euro samo kad on raste prema drugim valutama, što izvoznike doslovno uništava, naglašava Vela, i "zahvaljuje" prije svega HNB-u. Sličan odgovor dobili smo i od drugih izvoznika koji posluju na izvaneuropskim tržištima, jer su im troškovi, kažu, i dalje vezani uz euro.
Josip Boban, AD Plastik: Većinom izvozimo na europsko tržište, no imamo tvornice u Rusiji pa nam je u tom segmentu pad vrijednosti eura pozitivno utjecao na poslovanje. Istodobno, za našu proizvodnju u Hrvatskoj taj je pad eura negativan.
Paško Vela, CMC Sisak: Iako izvoze sedam tisuća tona cijevi mjesečno vrijednih između sedam i osam milijuna dolara, većina im je troškova u eurima ili kunama, ističe Vela i naglašava kako je rast tečaja dolara na njih djelovao tek blago pozitivno.
Stjepan Čerkez, Končar-KET : Končar- KET veliki je izvoznik na brojna izvaneuropska tržišta, od SAD-a do Indije, no ugovore sklapaju u eurima, kaže njihov direktor Stjepan Čerkez. Rastom dolara oko 20 posto su povoljniji od onih koji imaju dolarske ugovore.
Jasna Belošević Matić, HGK: Hrvatske tvrtke trebale bi svoju priliku tražiti na izvaneuropskim tržištima, i to u građevinskom sektoru, proizvodnji vojne opreme, razminiranju. Prilika su i natječaji za dobavu medicinske opreme, poljoprivreda, IT-a.
hrvatska država uništava svoju privredu, pogotovo izvoznika, što sitne što velike, ona je jedini krivac za sve - krivo upravljanje, loš odnos državne uprave i narodone banke i točka.