O modelu socijalnog bankarstva koji je Erste Grupa pokrenula na svim tržištima razgovarali smo s Peterom Surekom, voditeljem tog segmenta poslovanja. Otkrio je pojedinosti o planovima, ciljevima i uvjetima kreditiranja i na hrvatskom tržištu.
Zašto ste pokrenuli ovaj program, je li to samo još jedna niša za dovođenje novih klijenata u nedostatku dobrih?
Socijalno je bankarstvo vraćanje temeljima kakvi su bili 1919. kad je banka osnovana kako bi servisirala građane koji su “nebankabilni”. U ovom stoljeću program je prvi put pokrenut 2006., prije krize, kroz Erste Sparkasse u Austriji, kako bi ljudima u financijskim problemima omogućio osnovne bankarske i savjetodavne usluge. To, znači, nije bio odgovor na krizu, da bismo pronašli nove grupe klijenata, nego vraćanje korijenima. Zbog krize je program odgođen, ali ponovno smo krenuli s njim prije četiri godine, kad smo za 100 klijenata omogućili mikrofinanciranje.
Zašto ste odgodili program u krizi, zar to nije bilo najbolje vrijeme za pomoć klijentima?
Situacija je bila teška za banku u nekoliko zemalja, a u socijalno bankarstvo možete investirati ako imate izvore i fondove koji će to podržati. U Hrvatskoj smo od 2012. do 2014. odradili “domaću zadaću”: analizirali profil klijenata, proizvode i uvjete koje možemo ponuditi, razvili program primjenjiv u svim podružnicama, tako da sad s njim krećemo.
Socijalno bankarstvo polako postaje trend u poslovnim bankama, Intesa je osnovala Bancu Prossimu. Raste li konkurencija i u ovom segmentu?
Mi bismo to voljeli, ali za sada ne vidimo veća kretanja u tom smjeru. To su još uvijek manje inicijative fokusirane na održivu energiju, okoliš, nevladine organizacije i društveno poduzetništvo. U našoj ih regiji, na žalost, baš i nema, a značile bi više prilika za klijente.
Kanite li socijalno bankarstvo izdvojiti u posebnu jedinicu?
Odlučili smo da bude unutar banke jer je pokretanje nove banke jako skupo. Ne želimo da ovo bude milostinja, nego održiv projekt, a to bi bilo teško da smo išli u osnivanje nove banke. Tako možemo angažirati i sve zaposlenike i podržati promjenu korporativne kulture unutar grupe.
Jeste li definirali iznos koji ćete uložiti u svaku zemlju?
To će ovisiti o potrebama i prilikama. Već smo uložili milijune eura u socijalno bankarstvo kroz Sparkasse u Austriji i kroz tvrtku za mikrofinanciranje Good Bee Credit u Rumunjskoj. U Hrvatskoj ćemo se orijentirati na kreiranje poslova jer vam je nezaposlenost još uvijek jedan od najvećih problema, a na tržištu vidimo veliku rupu u podršci novim poduzetnicima.
Kako ćete se zaštititi od rizika?
Naravno, što niže idete, rizik je veći. Kod poduzetnika početnika vjerujemo da rizik možemo smanjiti edukacijom i mentoriranjem razvoja tvrtke. A i birat ćemo ih prema vještinama koje posjeduju i kvaliteti projekta. Tu smo prilično konzervativni, podržat ćemo ideje za koje vjerujemo da mogu uspjeti. Surađujemo i s financijskim institucijama koje osiguravaju jamstva; u Hrvatskoj je to HBOR, u drugim zemljama EIF (European Investment Fund).
Socijalno je bankarstvo model koji podrazumijeva reinvestiranje većine profita. Inače ispada iz te definicije...
Kad počnemo stvarati profit u ovom segmentu, dioničari ga neće izvlačiti, već vratiti natrag u razvoj poslovanja. Sad imamo samo troškove, ali obvezali smo se da ćemo 100 posto profita reinvestirati.
Koji vam je onda interes?
Donošenje prosperiteta društvu. Naš je djelokrug i širi od modela etičnog bankarstva zapadne Europe jer podržavamo zapošljavanje i razvijamo financijsku edukaciju s nevladinim organizacijama.
Kakvi će biti uvjeti kredita?
Početnici trebaju pripremiti poslovni plan koji ćemo analizirati i vidjeti treba li doradu uz našu podršku i to je sve. Plan mora imati racionalno uporište, a poduzetnik pokazati sposobnosti da vodi posao. Tad predaje zahtjev za kredit do najviše 25 tisuća eura, što je unutar definicije mikrofinanciranja EU, ne traži se nikakav kolateral. Kamate nisu još definirane, znat će se za koji tjedan, ali u osnovi ćemo definirati cijenu koja će, kad se oduzmu troškovi odobravanja, operative i financiranja, doći na pozitivnu nulu profita.
>> Ersteovo socijalno bankarstvo – krediti čak i za nezaposlene
