Iako je tempo gradnje u odnosu na rekordnu 2007. bitno usporio, u jugoistočnoj i srednjeistočnoj Europi lani je otvoreno čak 160 novih trgovačkih centara. Broj kvadrata velikih trgovačkih formata time se povećao na 4 milijuna, od čega je Hrvatska - u kojoj je gustoća oko 190 m² na 1000 stanovnika, a u Zagrebu 460 (više od Beča!) - lani usprkos krizi participirala s čak 150.000 novih kvadrata. U austrijskom RegioPlan Consulting GmbH-u za lokacijske i tržišne analize tvrde kako je usprkos financijskoj krizi broj planiranih objekata veći nego ikada.
Mnogo odgođenih, od rijetkih se odustalo
- Brojni su projekti bili odgođeni, ali od malog se broja doista odustalo - tvrdi direktorica Hanna Bomba-Wilhelmi. Najviše novih otvorenja bilo je u Rusiji, više od 60, Turskoj (više od 40) i Poljskoj (oko 20). Dapače, u Poljskoj i Rusiji lani je otvoreno više centara nego u 2008., čemu u prilog ide veliki broj stanovnika, a Poljska i Turska pokazale su se i otpornije na krizu od drugih zemalja regije.
U zapadnoj Europi, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj šoping centri su se za to vrijeme gradili polako ali sigurno, premda je gustoća trgovačkih centara, primjerice u Njemačkoj, čak manja nego u pojedinim istočnoeuropskim zemljama, kažu u RegioPlanu.
U CEE i SEE regiji u samo dvadeset godina od pada komunizma sagrađene su tisuće trgovačkih centara, posebice od 2000. naovamo. U 2007. otvoreno više od 300 novih centara, a usprkos financijskoj krizi i sporijem tempu ekspanzije, u istočnoeuropskoj regiji trenutačno ima više od 1000 novih projekata za velike šoping centre, što je dijelom i posljedica odgađanja nekih projekata u protekle dvije godine.
- Mnogi se developeri nadaju oporavku, no mora im postati jasno da je vrijeme nekvalitetnih projekata prošlo i da mnogi planirani projekti neće moći biti financirani jer nemaju odgovarajući koncept za odabranu lokaciju - objašnjava Bomba-Wilhelmi.
Previše novih u prekratkom vremenu
Estonija trenutačno ima oko 400 m² na 1000 stanovnika, što je više nego u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj. Pritom treba napomenuti da je kupovna moć višestruko niža. Slovenija ima gustoću na 1000 stanovnika gotovo istu kao i Austrija, dok se situacija u Hrvatskoj te u baltičkim zemljama može nazvati kritičnom.
- Baltičke zemlje imaju visoku gustoću novih površina, a kriza ih je teško pogodila. To znači da kupovna moć stagnira ili čak pada te se trgovački centri bore za preživljavanje. U Hrvatskoj je, pak, u 2009. bilo samo nekoliko novih otvorenja, ali to je ipak značilo više od 150.000 m² novih površina, što je viši rast nego u Češkoj, Slovačkoj ili Sloveniji - tvrde u RegioPlanu.
Gustoća trgovačkih površina na 1000 stanovnika u Austriji i Švicarskoj iznosi oko 300 m², a u Njemačkoj samo 100 m². Štoviše, Njemačka se nalazi čak i iza Slovenije, Češke i Hrvatske. Dijelom je situacija takva zbog toga što ove zapadnoeuropske zemlje imaju mnogo više trgovačkih zona u središtima gradova te velikih trgovačkih ulica.
U Austriji i Njemačkoj je trenutačno u planu 50 centara, što obuhvaća i gradnju novih i proširenje postojećih. U Švicarskoj je u planu 30 novih objekata, a u Hrvatskoj 40.
U odnosu na 190 trgovačkih kvadrata na 1000 stanovnika u Hrvatskoj, Mađarska ima 170. Slovačka 140, Poljska 150, a Slovenija 290 kvadrata, što je za oko trećinu više, a imala je dvostruko veću potrošnju kućanstava u maloprodaji u 2009.
S obzirom na krizu i pad potrošnje, to je, kažu u RegioPlanu, loša vijest za svaki novi šoping centar i svaki novi kvadrat trgovačkog prostora, jer će ih tržište teže apsorbirati, a i konkurentska se situacija dodatno otežava.
Zašto ih kod nas ima više nego u njemačkoj a ljudi imaju manje plaće ? - Puno jeftinija radna snaga - Kršenje zakona poput ne plaćanja prekovremenih sati i rada blagdanom se uopće ne sankcionira - Jeftina zemljišta u usporedbibi s onima u EU I zadnje narod je gladan pa čim snize cjenu kruha za kunu dve odma navale u trgovački centar...