Žitarice

Srpska pšenica najskuplja u Europi

Pšenica
Foto: Damir Špehar/PIXSELL
1/3
26.06.2019.
u 19:00

Cijena je 35,6% viša nego lani – 1,5 kuna po kilogramu. Mlinarima se više isplati kupovati u Mađarskoj, a 500.000 tona loše pšenice ne želi nitko kupiti

Cijena pšenice u Srbiji dosegnula je svoj petogodišnji maksimum što je suprotno stanju na drugim tržištima. Za kilogram te najvažnije žitarice prošlog tjedna kupci su plaćali od 23,5 do 24,1 dinar (od 1,4 do 1,5 kuna), bez uračunatog PDV-a, što je 35,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, piše Politika. “Tako visoka cijena nije zabilježena još od ožujka 2013., i dobra je za domaće proizvođače, ali čini naše žito potpuno nekonkurentnim za izvoz”, izjavio je za beogradski list Vukosav Saković, direktor Udruge Žita Srbije.

Izgubili susjedna tržišta

“Srbija trenutno ima najskuplju pšenicu u okruženju, a vjerojatno i u Europi. S ovim cijenama nismo konkurentni u izvozu, a izgubili smo i tržišta susjedstvu”, objašnjava Saković. Na pitanje što je utjecalo na rast cijene domaće pšenice, Saković kaže da je prošlogodišnja žetva bila rekordna po količinama ali da je kakvoća dijela uroda bila loša. “Posljedice vidimo posljednjih mjesec dana, ponuda kvalitetne pšenice je mala što je značajno podiglo cijenu”. Prema njegovim riječima, došlo je do toga da je mlinarima, čak i uz plaćanje carine, isplativije da manje količine kvalitetne pšenice uvezu iz Mađarske.

Udruga Žita Srbije nedavno je priopćila kako očekuje da će Srbija za plasman na druga tržišta ove godine imati više od milijun tona pšenice. Najveći konkurenti u susjedstvu su Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Bugarska.

Poljoprivrednici iz Pomoravlja, koji su prošle jeseni pšenicom i ostalima ozimim žitaricama zasjali oko 20.000 hektara, tvrde da je pšenici dosta kiše, a stručnjaci savjetuju da se njive pregledaju i zaštite od bolesti klasa. Najbolje bi bilo kada bi kiše sada stale, dnevne temperature da ne prelaze 24-25 stupnjeva, a noćne 12 do 14, rekli su Tanjugu poljoprivrednici iz Pomoravlja. I farmeri i stručnjaci podsjećaju da je zbog lošeg vremena, suše, sjetva bila produžena, s izmijenjenim razdobljem nicanja. Ove kiše povoljne su za razvoj korova, ali i bolesti klasa, i parcele treba pregledati i po potrebi poduzeti potrebne mjere, prenosi Tanjug.

Svijet očekuje dobru žetvu

“Ovogodišnja žetva je odgođena i počinje tek za desetak dana. Kada je riječ o količini ovo će biti prosječna godina. Još je rano govoriti o kvaliteti, postoji potencijal, ali hoće li biti očuvan tek ćemo vidjeti”, kaže Saković. Ističe da se dobra žetva očekuje diljem svijeta što ukazuje da nema posebnih razloga za povećanje cijena pšenice na svjetskom tržištu. Lokalna tržišta, kakvo je srpsko, reagiraju na zakon ponude i potražnje, ali on smatra da je to na duže staze neodrživo ako proizvođači imaju izvozne ciljeve.

“Sada nismo konkurenti i ne možemo prodati gotovo ništa. Morat ćemo se prilagođavati promjenama na međunarodnom tržištu”, tvrdi Saković.

Prema podacima Žita Srbije, ta zemlja trenutno ima zalihe od oko 500.000 tona pšenice loše kvalitete, koju mlinari ne koriste, i koja će završiti u tvornicama stočne hrane ili u izvozu kao stočna pšenica po nižoj cijeni.

Pogledajte video o uvođenju eura:

Ključne riječi

Komentara 4

VO
vorda400
23:13 26.06.2019.

Super vrijeme je da vlada kupi sve iz Srbije i to proglasi super potezom a naši budu bacali pšenicu jer eto rezerve su pune

BO
Bogodol
12:14 29.06.2019.

Jeb.. mi se za cijenu srbijanske pšenice, dodijali ste sa javljanjem događanja iz Srbije, to su naši iztočni susjedi i ništa više, ne pišete kakva je situacija u Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Italiji ili Crnoj Gori, ako su Vam već tako kratki pogledi. U ostalom novinar bi trebao znati da je riječ o srbijanskoj pšenici mada jedan dio je iz Sriema i Bačke što je juče bilo Hrvatsko ali zahvaljujuć bratstvu i jedinstvu postalo je srbijansko.

BA
bazinga
21:27 27.06.2019.

sreča za hrvatsku da smo uništili poljoprivredu sad bi i mi imali takvih problema ,samo što bi nasa pšenica bila skuplja od zlata

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije