Stambene štedionice već plaćaju ceh državnog predomišljanja o tome vrijedi li stambenu štednju poticati ili ne. U prvih su devet mjeseci ostvarile bruto dobit 34,50 milijuna kuna, dok im je u istom razdoblju lani bila gotovo dvostruko veća, 67,32 milijuna kuna. Prema privremenim nerevidiranim podacima o poslovanju kreditnih institucija, svih pet ostvarilo je dobit, za razliku od lani, kad je u gubitku bila Raiffeisen stambena štedionica, no s obzirom na nedavnu odluku o zamrzavanju državnih poticaja u sljedećoj godini, sve ih očekuje teško razdoblje.
Najveću dobit imaju Prva stambena štedionica sa 17 milijuna kuna i PBZ stambena štedionica sa 14,5 milijuna kuna, a sve ostale jako su daleko od višemilijunskih dobiti; RSŠ je zaradila 1,76 milijuna kuna, Wüstenrot 928 tisuća, a HPB stambena štedionica 274 tisuće kuna.
Ukupna aktiva rasla im je 0,11 posto, na 7,46 milijardi kuna, a ponešto se popravila i adekvatnost kapitala, s lanjskih 19,77 posto na 20,30.
