U Hrvatskoj je u posljednjih 18 godina – od vremena hrvatskoga stabilizacijskog programa te uvođenja nacionalne valute kune – ukupno procijenjena bruto financijska imovina građana porasla 6,2 puta, odnosno sa 47 milijardi kuna na kraju 1993. na 291 milijardu do kolovoza 2011. Od toga je ukupna štednja građana u bankama u istom razdoblju povećana sa 4,8 milijardi kuna na 161,3 milijarde kuna. Pokazuje to istraživanje analitičara Zagrebačke banke.
Povjerenje unatoč krizi
Financijska imovina građana u razdoblju od kraja 1993. godine do kolovoza ove godine u prosjeku je godišnje rasla 10,9 posto. Na početku, tada još ratnim godinama, većina procijenjene imovine građana bila je u obliku gotovine, i to pretežno u stranoj valuti, staroj deviznoj štednji i bankovnim depozitima.
>>Štednja građana u hrvatskim bankama
Najviše je rasla štednja u bankama. Od 1993. do 1998. godine porasla je 52,5 posto. Bez obzira na bankarsku i ekonomsku krizu koja je vrhunac imala 1999. godine, povjerenje nije urušeno, a udjel štednje u bankama u cijeloj financijskoj imovina porastao je sa 10,2 na 50,6%. Do 2007. godine taj udjel dostiže 124,5 milijardi kuna.
U 2007. pozitivno stanje na tržištu kapitala, visoki prinosi i stalan priljev novih ulaganja u dionice i otvorene investicijske fondove (kao i brza akumulacija sredstava u novostvorenim mirovinskim fondovima) povećava udio ostalih ulaganja na 39,1%. No nakon posljednje svjetske financijske krize i početnog smanjenja zbog povlačenja dijela depozita, ponovno se nastavlja brži rast štednje, prosječno 7,3% godišnje.
Jedino Česi bolji
U odnosu na ostale tranzicijske zemlje, građani Hrvatske raspolažu znatno većim iznosima bankovnih depozita po stanovniku. Jedino je Češka bolja od nas.
S druge strane, bankovni depoziti građana razvijenih zapadnoeuropskih država (Italije, Njemačke, Francuske i u nešto manjoj mjeri Španjolske) još uvijek višestruko nadmašuju hrvatsku razinu štednje po stanovniku. No ipak, kod nas je puno brža godišnja stopa rasta bankovnih depozita izraženih u eurima. Od 1995. do 2009. godine rasla je stopom od 13,5 posto, a primjerice 3% u Njemačkoj i Italiji do 7,3% u Španjolskoj. Brže je kod nas rasla i ukupna financijska imovina građana. Taj će trend povjerenja u štednju, smatraju analitičari Zagrebačke banke, biti dodatno potican većom razinom zakonskog okvira zaštite u sklopu EU budući da je ove godine Europski parlament izglasao preporučeno povećanje razine osiguranje štednje do 100.000 eura s rokom primjene za sve članice do 2026.
Čim uđemo u EU ,od tih 160 milijardi odvojićemo - 100 milijardi Eura i pomoći Grčkoj. Hrvati su solidarni i pomoći će onima koji nemaju, Pomozimo i Talijanima - jer i oni polako u minus