PRIVATIZACIJA

Što je važnije, novac za proračun ili kapital?

croatia osiguranje
Marko Lukunić/PIXSELL
12.10.2013.
u 17:40

Na vagi su, osim kuna, strateški i nacionalni interesi, no ne manje važne su i sudbine zaposlenika HPB-a i CO-a

Premda su, nakon Vladina prihvaćanja neobvezujućih ponuda za privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, u kuloarima već zaključili da su najizgledniji novi vlasnici Adris i Erste banka, utrka još traje i ponude se važu. A na vagi su, osim kuna, strateški i nacionalni interesi, no ne manje važne su i sudbine zaposlenika HPB-a i CO-a.

Kad je posrijedi cijena, i neobvezujuće ponude dosta govore, no i njima se manipulira; PZU je za Croatijinih 50% dionica ponudio 142,5 mil. eura, Adris za 41,8% dionica 104,5 mil. eura. Za punjenje proračuna, što je i osnovni cilj ovih privatizacija, po dionici je prihodovno 14% jača ponuda PZU-a, dok je apsolutni iznos veći i 37%. No, Adris je zato spreman oko 2,5 puta više „živog novca“ uložiti u dokapitalizaciju koja je u odluci, najavio je i premijer Milanović, vrlo važan faktor. Adrisovih 130 mil. eura zvuči puno bolje od PZU-ovih 50 milijuna, ali za budućnost CO-a, a ne za državu. Dokapitalizaciju provodi vlasnik, kapitalno jačajući tvrtku koja se onda može strateški širiti na druga tržišta ili poboljšati portfelj. No država u ovoj privatizaciji od toga neće dobiti ni kune. S obzirom da dokapitalizacija mijenja i vlasničku strukturu, moglo bi se dogoditi da, uloži li Adris i 100-tinjak milijuna u temeljni kapital, nakon što podmiri zahtjeve rezervacija, udio države padne ispod 25%.

- Sredstva za dokapitalizaciju prelit će se iz jednog džepa novog najvećeg dioničara u drugi. Šteta je u ovom trenutku „prekapitalizirati“ CO – čuje se iz krugova bliskih PZU.

Činjenica je ipak da javnost „navija“ za domaći kapital Adrisa, a pohvalno se gleda i na izlazak iz duhanskog biznisa koji napušta tko god može. Rasprodaja strancima svima je prisjela još u privatizaciji banaka. No, kad je posrijedi HPB, domaćih igrača nema. Tijesna se utrka vodi između OTP-a koji nudi između 90 i 118 mil. eura i Erste banke koja je zasad izašla sa 130 mil. eura. Iz OTP-u bliskih izvora saznajemo da nisu spremni na neke veće financijske iskorake, dok Ministarstvo želi što više izvući iz Erste banke koja će, kupi li HPB, dospjeti na drugo mjesto na tržištu. Za zaposlenike u oba slučaja dolaze teški dani, no zamjetno teži uspije li akvizicija Erste banci koja ima razvijeniju mrežu poslovnica i upravljačke funkcije te će se pojaviti značajni viškovi radne snage.

U ponedjeljak službeno kreće postupak dubinskog snimanja prije predaje obvezujućih ponuda. Konačne će cijene ovisiti i o „kosturima“ koji će možda otkriti po „ormarima“ meta preuzimanja.

>> Na ZSE-u obustavljeno trgovanje Croatia osiguranjem i HPB-om

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije