Tržište rada dalje je najslabija karika hrvatskog gospodarstva, a rast plaća rezultat je nedostatka radnika i on je trenutačno brži od produktivnosti, pokazala je analiza HUP-a, o čijim je rezultatima izvijestio Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca, u sklopu panel-diskusije na temu “Kako privući i zadržati turističkog djelatnika”. U uvjetima kada su davanja poslodavaca veća nego na konkurentskim tržištima, Majetić je uvjeren kako povećanje plaća vodi prema daljnjem padu investicija u turizmu, ali i produktivnosti.
Slično razmišlja i Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge u turizmu, koji navodi da je konsolidirana neto dobit hotelskog sektora u 2017. godini bila samo 5,6 posto u odnosu na prihode.
– Od toga treba izdvojiti za investicije, pa potom povećanje plaće, a treba nešto i ostati. To je premalo da bi se znatno povećale plaće, koje su i dalje upola manje nego u Austriji – kaže Ostojić, koji rješenje vidi u smanjenju PDV-a.
– Ako se PDV u turizmu spusti na 10 posto, mi smo spremni jednokratno dići plaće a 20 posto, a zatim ih kontinuirano dizati od pet do sedam posto u idućih tri do pet godina – poručio je Ostojić.
Male plaće - poruka mladima
Na panelu je upozoreno kako se hrvatski turizam nalazi u svojevrsnom začaranom krugu, jer je potreba dizanja plaća kako bi se zadržala radna snaga ograničila mogućnost investiranja i podizanja produktivnosti. S druge strane, turistička zanimanja učenicima nisu atraktivna zato što ni povećane plaće nisu dovoljno atraktivne.
– Ugostiteljske škole nisu privlačne ako netko zna da će zarađivati 5000 kuna. Male plaće poruka su mladima, a uz loše uvjete rada, postavlja se pitanje budućnosti hrvatskog turizma – upozorio je Majetić.
Dominik Walch iz austrijske ustanove Institute for Advanced Studies Hrvatskoj je poručio, pak, kako ne treba previše računati na kratkoročne migracije stanovništva, odnosno na bazene radne snage u hrvatskom okruženju, koji se polako prazne.
Walch je kazao kako se sa sličnim problemima suočava i austrijski turizam, a iako tvrdi da imaju dovoljno kvalitetnog kadra, kao problem navodi to što se kadar u turizmu kratko zadržava. Mnogi djelatnici sektor napuste već nakon 30., i to zbog posebnih radnih uvjeta s obzirom na to da većini obiteljskih ljudi ne odgovara kasnovečernji rad.
Na slične probleme upozorava i Ružica Hrga iz Zavoda za zapošljavanje, koja ističe da brojka od 150.000 nezaposlenih ne znači da u Hrvatskoj ima dovoljno radne snage da bi zadovoljila potrebe turizma. Ona navodi kako HZZ u turizmu zapošljava 20 posto od ukupnog broja prijavljenih radnika, a 60 posto od toga su sezonski poslovi.
– Mladi i svi oni koji žele raditi žele sigurnost i stabilnost, zbog čega je važno raditi na povećanju plaća, ali i zapošljavanja na neodređeno, stoga i na smanjenju sezonalnosti – kaže Hrga.
Uvoz radne snage na proljeće
Kad je riječ o uvozu radne snage, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić kazao je kako očekuje da će se najveći broj dozvola tražiti tijekom ožujka i travnja. Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina ističe, pak, kako plaće, ali i uvjeti rada turističkih djelatnika u Hrvatskoj rastu, što smatra posljedicom niza mjera koje je poduzela Vlada, od poreznog rasterećenja za smještaj radnika, povećanja neoporezivih nagrada, manjih doprinosa i sl. Kad je u pitanju domaća radna snaga, ističe kako uz jačanje edukacije treba raditi i na izmjeni percepcije strukovnih zanimanja, kako bi se skinula stigma da je riječ o školama koje upisuju oni koji nemaju drugu mogućnost.
– Kad smo promicali Hrvatsku kao zemlju znanja, zanemarili smo znanja u strukovnim zanimanjima koja su danas tražena više nego ikada i trebamo ih naučiti više cijeniti – zaključio je Glavina.
