Sud EU odlučio je u nekoliko spojenih predmeta (C-84/19, C-222/19 i C-252/19) da su "općenite" ulazne naknade koje ne odražavaju konkretnu uslugu – ništetne.
U odluci suda od 3. rujna 2020. stoji:
- Da nekamatni troškovi kredita koji su u okvirima maksimalne efektivne kamatne stope jesu podložni ispitivanju poštenosti na temelju Direktive 93/13.
- Da troškove koji ne čine glavnicu i kamate nacionalni sud mora provjeriti u smislu čine li oni stvarnu uslugu, i jesu li ti troškovi transparentno ugovoreni, a to znači da nije dovoljno da su gramatički razumljivi, nego moraju sadržavati i jasne ekonomske kriterije zbog kojih se takvi troškovi ugovaraju.
- Da je ulazna naknada za obradu kredita primjerena samo ako je jasno na koju se konkretnu uslugu ta naknada odnosi.
- Da nacionalni sud mora provjeriti je li ulazna naknada ugovorena kao primjerena naknada odnosno kao odredba koja sadrži prirodu troška i uslugu koja se daje za naplaćenu naknadu.
- Da nacionalni sud mora utvrditi proporcionalnost ugovorene naknade u odnosu na uslugu koja je pružena te na iznos ugovorenog kredita.
U skladu s tim pojašnjenjima, pravni tim Udruge Franak, koja je izvijestila o presudi, pojašnjava da se može zaključiti, budući da naknade za obradu kredita u hrvatskim potrošačkim ugovorima ne sadrže nikakva objašnjenja, osim šturoga pojma „naknada za obradu kredita“, da su sve takve naknade nepošteno ugovorene i zbog toga su ništetne.
– U Hrvatskoj se primjenjuje početno ugovorena kamatna stopa, pa je moguće da će odgovorom na pitanja iz spojenih poljskih predmeta Sud EU utjecati na promjenu sudske prakse u Hrvatskoj, koja može biti samo u korist potrošača – smatraju u UF-u.
Sud EU 25. studenoga odlučivat će i o rumunjskom predmetu C-269/19, u kojemu će biti odgovoreno na pitanje koja se kamata primjenjuje ako je ugovorena neodrediva promjenjiva kamatna stopa, jednako kao što su ugovarane kamate u Hrvatskoj sve do 2013., a očekuju se odgovori na sljedeća pitanja:
- Je li u tome slučaju primjenjiva početno ugovorena kamatna stopa?
- Je li u tome slučaju primjenjiva fiksna marža s početka ugovornog odnosa uz dodatak euribora/libora?
- Ako nije moguće ni jedno od tih rješenja, koji konkretni pravni lijek valja primijeniti na takvu nepoštenu ugovornu odredbu, odnosno kako bi onda trebalo obračunavati otplatu takvoga kredita, s kojom kamatom ili čak možda i bez kamate?