Možda je u travnju ove godine nekome zazvučala pomalo pretenciozno izjava kineskog premijera Li Keqianga koji je komentirajući hrvatsko-kineske odnose rekao da su oni ušli u "dijamantno razdoblje". Možda su se doista djelomično poticala neka nerealna očekivanja od brzih kineskih investicija, primjerice u sektoru brodogradnje ili izgradnji nizinske pruge. Možda se iz ove perspektive čini kako je malo toga konkretnog realizirano.
No, kontakti su sve intenzivniji, neke investicije su se dogodile, neke su u ranoj fazi realizacije. Sve do početka 2017. godine ovakav scenarij nije bio moguć. Danas imamo pravo kritizirati sporost, ali nemamo pravo lakonski ustvrditi kako Kinezi „prodaju maglu“ i nude „iluzije“.
Tko god je bilo što radio s kineskim partnerima, jako dobro zna da se ništa ne može postići na brzinu. Razlike u poslovnoj kulturu i kulturi općenito velike su, još uvijek dosta učimo jedni o drugima. Kad god bi nominalno „hrvatska“ strana s pravom očekivala finalizaciju nekog posla, Kinezi najčešće imaju ideju koja, koliko god bila možda cjelovitija i smislenija od naše, traži dodatno vrijeme i novu energiju.
Hrvatska i Kina u Dubrovniku su tijekom proljetnog summita "Kina + 16" potpisale čak jedanaest sporazuma o suradnji, a osim turizma dvije strane posebice žele ojačati suradnju u poljoprivrednom sektoru, zdravstvu i kulturi.
Najveći je simbol kinesko-hrvatske suradnje zasad svakako Pelješki most.
Kineska strana vidi mogućnosti suradnje na području infrastrukture, digitalne ekonomije, zdravstva, e-trgovine, čiste energije i obrazovanja.
Prva kineska investicija uopće u Hrvatskoj bila je ona u Krapinskim Toplicama, točnije u Hotel Toplice i to uz posredovanje Kineske jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA).
Poslije toga slijedilo je potpisivanje dvaju memoranduma, kako s općinom Krapinske toplice tako i s općinom Kumrovec kojim su određeni investicijski projekti za čiju su realizaciju zainteresirani kineski investitori.
Prvenstveno se radi o projektima u zdravstvenom turizmu, ali su tu i projekti iz sektora sportske infrastrukture, edukacije, ali i sadržaji namijenjeni ljudima treće dobi.
Kineski su investitori prepoznali Hrvatsko zagorje kao zelenu destinaciju s izrazitom komparativnom prednošću koja se ogleda u visoko kvalitetnim termalnim vodama. Termalna voda izvire iz četiri izvora.
Osim Hrvatskog zagorja, kineski su investitori otpočeli konkretnu suradnju u Velikoj Gorici, Kumrovcu, Osijeku, Zadru i Istri.
Hrvatska bilateralna i ekonomska aktivnost s NR Kinom bila je godinama kritizirana, naročito pred '16+1' Summit u Dubrovniku u travnju 2019. godine (danas ‘17+1'). Hrvatska javnost primjećivala je suradnju Kine sa zemljama u našem susjedstvu, posebno Srbijom, dok je Hrvatsku uredno stavljala na začelje 16 zemalja srednje i istočne Europe (SEE) po bilateralnoj i gospodarskoj aktivnosti s Kinom.
Iz toga razloga detaljno smo proučili hrvatsko-kinesku suradnju od 2008. godine do danas, ali ovaj puta iz kineske perspektive. Pregledali smo javno dostupnu dokumentaciju na stranicama Vanjskih poslova NR Kine (https://www.fmprc.gov.cn/), te još važnije, pregledali sve novinske članke na kineskom jeziku koji u bilo kojem kontekstu spominju Republiku Hrvatsku u službenom glasilu Komunističke Partije Kine i ujedno najvećoj novinskoj grupaciji (‘majci svih tiskovina') u Kini, People’s Dailyju (kroz otvorenu digitalnu bazu na http://data.people.com.cn ). Cilj je bio kroz više od desetljeća dostupnih podataka te desetke tisuća novinskih članaka ustvrditi na koji način službeni Peking gleda na gospodarsku i bilateralnu suradnju s Hrvatskom, te ju usporediti s nama usporedivim zemljama, upravo istih 16 zemalja centralne i istočne Europe. Analiza je rađena prema metodologiji učestalo korištenoj u znanstveno baziranim političkim, vojnim i sigurnosnim izvješćima, pod nazivom IDEA framework razvijenoj na Sveučilištu Južne Kalifornije.
Prema rezultatima analize, gledajući u kontekstu šesnaest zemalja centralne i istočne Europe u proteklih jedanaest godina, Hrvatska je četvrta najaktivnija zemlja prema količini bilateralne aktivnosti sa NR Kinom, tek iza Srbije, Mađarske i Poljske, a ispred Češke, Slovačke, Slovenije i drugih. Ono što je osobito značajno jest trend povećavanja sustavnosti te suradnje, pa u protekle dvije godine Hrvatska čak predvodi čitavu SEE regiju po stupnju otvorenosti prema NR Kini, u pogledu učestalosti bilateralnih posjeta, potpisanih ugovora o suradnji, pokrenutih zajedničkih projekata i inicijativa, od kojih velika većina tek treba ući u fazu realizacije. Osim tehnološki vrhunskog i „štreberskog“ pristupa izgradnji Pelješkog mosta, dodatna potvrda je i najsvježiji višednevni posjet predsjednika sabora Jandrokovića NR Kini.
Kao što često volimo reći, najbolje u odnosima Hrvatske i NR Kine tek predstoji. Ova je godina izgradila snažne temelje takvim svijetlim očekivanjima. Uloga CSEBA-e u svemu tome je nezaobilazna.
