U sljedećih pet godina u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj uložit će se 10 milijardi kuna, a od toga će 85 posto sredstava biti osigurano iz fondova EU. Uz sedam milijardi kuna, koliko će biti “teško” investicijsko održavanje, ukupna ulaganja u željeznicu tako će u pet godina iznositi 17 milijardi kuna. To je jedan od naglasaka s konferencije Željeznica – generator rasta? Da ili ne? koja je jučer održana u Zagrebu u organizaciji Saveza za željeznicu, Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske zajednice županija.
Strateški su ciljevi Europske unije do 2050. povećanje udjela željezničkog prijevoza na udaljenosti većoj od 300 kilometara te putnika i tereta za više od 50 posto, a do istog razdoblja potrebno je udio prijevoza putnika automobilom smanjiti na ispod 50 posto. U Savezu za željeznicu navode da prijevoz putnika treba preusmjeriti na održive modove prijevoza – pješačenje, bicikliranje i javni prijevoz. Što se tiče javnog prijevoza, on mora počivati na integriranim sustavima gdje se zajedničkom kartom može putovati bilo vlakovima, autobusima, tramvajima... U takvim sustavima najveći dio prijevoza također bi trebao biti na željeznici.
Na konferenciji je rečeno da razvijene zemlje ulažu mnogo u razvoj željeznice zbog mnogo dobrih razloga. Tako, primjerice, svaki uloženi euro u razvoj željeznice vraća četiri eura dobiti u gospodarstvo. Željeznica je znatno učinkovitija ekološki, energetski i prostorno od cestovnog prijevoza. Dvokolosiječna moderna pruga, primjerice, može u istoj jedinici vremena prevesti putnika i robe kao i autocesta sa 16 trakova. Upozoreno je da za svaki kilometar koji prevali bilo koji automobil u Europi naše društvo mora izdvojiti prosječno jedan euro po kilometru za eksterne troškove prometa te ostale troškove poput infrastrukture i parkiranja. Željeznica za isti prijevoz generira u prosjeku deset puta manje troškove uz znatno veće ekonomske i društvene efekte za građane i gospodarstvo. Ti se efekti očituju uz znatno veću realnu mobilnost radnog i ostalog stanovništva, smanjenje iseljavanja stanovništva, pozitivne učinke na vrijednost nekretnina i na vrijednost biznisa u željeznici. To praktično znači da za svu vrijednost ulaganja željeznica vraća višestruke iznose društvu i gospodarstvu, poručeno je.
nemozemo mi napraviti toliko kilometara pruge koliko naši iz HŽ-a uprave mogu pronevjerit i potrošiti za vozni park i bonuse na plaće,regrese i božićnice. oni troše tolike novce na službena auta a mi se vozimo u starim krntijama od vlakova