Na svakih 100 kuna koje su potrošene lani u ovo vrijeme danas se u Hrvatskoj zavrti tek 77 kuna. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane potrošnja se s lanjskih 100 spustila na 55 kuna. Odsutnost stranaca osjeća se i u trgovinama, gdje je prodaja niža 15 posto, pokazuju podaci o fiskaliziranoj potrošnji u drugom tjednu lipnja!
Ekonomisti procjenjuju da će drugo ovogodišnje tromjesečje donijeti pad BDP-a od najmanje 20 posto, no neki spominju mogući gubitak do 30 posto!
Težak drugi kvartal
Zbog državne pomoći ti se manjkovi nisu dramatično prelili na tržište rada te i sada poslodavci imaju oko deset tisuća otvorenih radnih mjesta. To ne znači da nije bilo otpuštanja i odgode zapošljavanja jer, da nije bilo korone, Hrvatska bi danas vjerojatno imala 50-ak tisuća zaposlenih više, posebno u turizmu, trgovini i ostalim pratećim uslugama. Prema podacima s kraja travnja, gubitak radnih mjesta nije zaobišao ni prerađivačku industrija, koja je također imala oko 7000 zaposlenih manje nego u istom razdoblju prošle godine, a jedini sustavi gdje se bilježi više zaposlenih bili su građevina (oko 6000), stručne i tehničke djelatnosti s oko 3000 te zdravstvo s 2000 zaposlenih radnika više.
Obrazovanje je smanjilo broj zaposlenih za oko tisuću. Popuštanjem karantene i otvaranjem ekonomije zaposlenost se od kraja travnja do sredine lipnja povećala za približno 16.000 osoba, tako da je 15. lipnja u evidenciji HZMO-a bilo 1,536.295 osiguranika! Većina novih prijava provedena je u lipnju!
Lagani oporavak s tržišta rada zasad se ne osjeti u državnom proračunu jer još traje moratorij na plaćanje poreznih obveza. Ministar financija Zdravko Marić ističe da se u svibnju naplata poreza prepolovila u odnosu na lanjski svibanj, dok je naplata doprinosa manja za četvrtinu! Prvi udar krize prilično se osjetio u državnom proračunu, gdje je manjak u prva četiri mjeseca bio oko devet milijardi kuna, a očekuje se da će se do kraja godine popeti na 25 milijardi. Hrvatska još sama premošćuje gubitke iz koronakrize, no prema kraju godine, a posebno od 2021. godine, Europska bi se komisija trebala osjetnije uključiti u financiranje oporavka.
Zadnji po rastu plaća
Određeno usporavanje ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj bilo je prisutno i prije korone, a europski statistički ured Eurostat naveo je u jučerašnjem izvješću da je Hrvatska u prvom ovogodišnjem kvartalu unutar EU imala najniže povećanje plaća i naknada uz plaće od samo – 0,3 posto. U istom razdoblju troškovi rada u EU rasli su 3,7 posto bilo kroz povećanje cijene sata rada bilo kroz podebljane naknade uz plaće, Bugari i Slovaci su za to vrijeme digli cijenu rada oko 10 posto, Poljaci 9 posto, Austrijanci i Mađari nešto više od 8 posto, Slovenci 6, Nijemci 4 posto... Bilo je to razdoblje dok su se još svi borili za privlačenje slobodne radne snage, no s koronom je prestalo zlatno doba u kojemu se tražio radnik više.
>> VIDEO Povjesničar Ivo Lučić u studiju Večernjeg lista
Ekonomisti, možda 20, možda 30, možda ...... , možda i pogode!!!!