OD TRAVNJA 16.000 RADNIKA VIŠE

Sve vidljiviji izostanak turista, potrošnja u lipnju za četvrtinu niža nego lani

Dubrovnik: Iako u manjem broju, turisti obilaze grad
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
17.06.2020.
u 17:48

Ekonomisti procjenjuju da će drugi kvartal donijeti pad BDP-a od najmanje 20 posto, možda i 30

Na svakih 100 kuna koje su potrošene lani u ovo vrijeme danas se u Hrvatskoj zavrti tek 77 kuna. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane potrošnja se s lanjskih 100 spustila na 55 kuna. Odsutnost stranaca osjeća se i u trgovinama, gdje je prodaja niža 15 posto, pokazuju podaci o fiskaliziranoj potrošnji u drugom tjednu lipnja!

Ekonomisti procjenjuju da će drugo ovogodišnje tromjesečje donijeti pad BDP-a od najmanje 20 posto, no neki spominju mogući gubitak do 30 posto!

Težak drugi kvartal

Zbog državne pomoći ti se manjkovi nisu dramatično prelili na tržište rada te i sada poslodavci imaju oko deset tisuća otvorenih radnih mjesta. To ne znači da nije bilo otpuštanja i odgode zapošljavanja jer, da nije bilo korone, Hrvatska bi danas vjerojatno imala 50-ak tisuća zaposlenih više, posebno u turizmu, trgovini i ostalim pratećim uslugama. Prema podacima s kraja travnja, gubitak radnih mjesta nije zaobišao ni prerađivačku industrija, koja je također imala oko 7000 zaposlenih manje nego u istom razdoblju prošle godine, a jedini sustavi gdje se bilježi više zaposlenih bili su građevina (oko 6000), stručne i tehničke djelatnosti s oko 3000 te zdravstvo s 2000 zaposlenih radnika više.

Obrazovanje je smanjilo broj zaposlenih za oko tisuću. Popuštanjem karantene i otvaranjem ekonomije zaposlenost se od kraja travnja do sredine lipnja povećala za približno 16.000 osoba, tako da je 15. lipnja u evidenciji HZMO-a bilo 1,536.295 osiguranika! Većina novih prijava provedena je u lipnju!

Lagani oporavak s tržišta rada zasad se ne osjeti u državnom proračunu jer još traje moratorij na plaćanje poreznih obveza. Ministar financija Zdravko Marić ističe da se u svibnju naplata poreza prepolovila u odnosu na lanjski svibanj, dok je naplata doprinosa manja za četvrtinu! Prvi udar krize prilično se osjetio u državnom proračunu, gdje je manjak u prva četiri mjeseca bio oko devet milijardi kuna, a očekuje se da će se do kraja godine popeti na 25 milijardi. Hrvatska još sama premošćuje gubitke iz koronakrize, no prema kraju godine, a posebno od 2021. godine, Europska bi se komisija trebala osjetnije uključiti u financiranje oporavka.

Zadnji po rastu plaća

Određeno usporavanje ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj bilo je prisutno i prije korone, a europski statistički ured Eurostat naveo je u jučerašnjem izvješću da je Hrvatska u prvom ovogodišnjem kvartalu unutar EU imala najniže povećanje plaća i naknada uz plaće od samo – 0,3 posto. U istom razdoblju troškovi rada u EU rasli su 3,7 posto bilo kroz povećanje cijene sata rada bilo kroz podebljane naknade uz plaće, Bugari i Slovaci su za to vrijeme digli cijenu rada oko 10 posto, Poljaci 9 posto, Austrijanci i Mađari nešto više od 8 posto, Slovenci 6, Nijemci 4 posto... Bilo je to razdoblje dok su se još svi borili za privlačenje slobodne radne snage, no s koronom je prestalo zlatno doba u kojemu se tražio radnik više. 

 

>> VIDEO Povjesničar Ivo Lučić u studiju Večernjeg lista

Komentara 3

DU
Deleted user
17:58 17.06.2020.

Ekonomisti, možda 20, možda 30, možda ...... , možda i pogode!!!!

Avatar EtTore
EtTore
15:46 20.06.2020.

napokon malo istine!

Avatar EtTore
EtTore
21:22 21.06.2020.

Ma, bice bankrott ove godine! Aaa...iduce jos gore!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije