U Europskoj uniji trenutačno djeluje više od 450 postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, a više od 14 milijuna građana koristi tu energiju. Tehnologija energetske oporabe otpada danas je toliko napredovala da su njezine štetne emisije ekstremno niske, značajno ispod emisija cijelog niza konvencionalnih sustava, poput prometa ili energetski intenzivnih industrijskih postrojenja.
To su zaključci zajedničke hrvatsko-švedske konferencije o energetskom korištenju otpada održane jučer u Zagrebu.
Švedska je jedan od europskih lidera u tom području, a kako je otkrio viši savjetnik švedskog ministra za poduzetništvo i inovacije Stefan Noreén, švedska tehnološka rješenja u tom sektoru razvijala su se desetljećima.
Prvo postrojenje za energetsku oporabu otpada sagrađeno je 1904. godine u Stockholmu, a danas diljem Švedske 32 postrojenja proizvode toplinsku energiju za 810 tisuća domaćinstava i električnu energiju za 250 tisuća kuća. Trenutačno se 50 posto otpada iz domaćinstava pretvara u energiju. Samo u 2012. godini energetski je obrađeno 2,27 milijuna tona otpada – kazao je Noreén.
I HEP u svom portfelju termoelektrana i toplana vidi prostor za korištenje goriva iz otpada kao sredstva povećanja efikasnosti rada tih objekata, smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, ali i ostvarenja mogućih pozitivnih financijskih efekata.
– Za poslovanje HEP-a važna je činjenica da kogeneracijska postrojenja za termičku obradu otpada uz primarni cilj proizvodnje toplinske energije, na održiv način smanjuju potrebu korištenja fosilnih goriva, što pomaže diversifikaciji energenata i dovodi do značajnog smanjenja emisije stakleničkih plinova. Prepoznajemo svoju ulogu i odgovornost u realizaciji nacionalne energetske i okolišne politike, pa tako i u segmentu gospodarenja otpadom – rekao je predsjednik uprave HEP-a Perica Jukić.
Inače, procjenjuje se da se čak 80 posto energije sadržane u otpadu može vratiti u energetski sustav, a danas dostupne i isprobane tehnologije, kako je pokazano i na konferenciji, najbolje stupnjeve iskoristivosti mogu postići kroz kogeneracijske procese proizvodnje električne energije i topline. Upravo zbog toga, idealne lokacije za gradnju takvih objekata su gradska središta s razvijenom toplovodnom mrežom koja osigurava plasman proizvedene topline. Ključno je da takva postrojenja funkcioniraju u skladu s najvišim mogućim ekološkim standardima.
Upravo zbog toga i u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode smatraju kako je primjena takve tehnologije prihvatljiva i u Hrvatskoj.
– Gospodarenje otpadom jedno je od ključnih područja cirkularne ekonomije koje uključuje proizvodnju električne i toplinske energije iz otpada. U Hrvatskoj se planira gradnja jednog takvog postrojenja, koja su sigurna po okoliš i zdravlje građana – poručio je na konferenciji ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
>> Zmajlović: 'Cirkularnom ekonomijom' do najmanje 12.000 radnih mjesta
Daleko smo mi iza Svedske pa i cijele Skandinavije, Njemacke, Austrije... puno mozemo nauciti od njih jer nam zbilja to treba... ali prije svega trebamo Vladu koja ce prestat pljackat vlastiti narod a to se dogadja ne samo od pocetka samostalnosti 90-ih nego i prije... zaostajemo za zapadnim zemljama kada je u pitanju ekologija i kako bolje upotrijebiti otpad kao proizvod, kao sirovina, itd.