Kada je prije dvadesetak dana Švicarska odustala od politike ograničavanja rasta franka u odnosu na euro i u očaj gurnula milijune dužnika diljem Europe, malo je tko znao da se upravo ovakav scenarij godinama predviđao, i to u doktorskoj disertaciji Thomasa Jordana, predsjednika upravnog odbora Švicarske narodne banke.
Paradoksalno je da je Jordan ovaj rad i teze koje su se pokazale izuzetno točnima objavio još prije dvadeset i jednu godinu, u vrijeme kad euro u stvarnosti još nije ni postojao te u trenutku kad je Europska unija brojila samo 12 članica.
Bolesnici eurozone
Ovaj švicarski ekonomist, ali i prvi čovjek njihovih državnih financija, predvidio je 1994., u vrijeme kad je pisao svoj doktorat na temu “Emisijska dobit, deficiti, zaduživanje i europska monetarna unija”, kako će najveći problem buduće eurozone predstavljati različita razina zaduženosti njenih pojedinih članica. Zapitao se tada i je li doista moguće razdvojiti novčanu i fiskalnu politiku. Vodeći njemački poslovni časopis Handelsblatt navodi da bi primjerak ovog rada, koji ima tristotinjak stranica i čuva se u sveučilišnoj biblioteci u Bernu, trebao biti sastavni dio literature svakog političara koji se kani baviti državnim financijama.
Ovaj tekst toliko je, naime, precizan u svojim dugoročnim predviđanjima da su navedeni čak i aktualni “bolesnici” eurozone, za koje je već tada Jordan znao da će pokleknuti u sustavu monetarne unije.
Cijeli članak pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista
Izgubljeno 180 tisuća radnih mjesta da - ali u privatnom sektoru. U državnom niti jedno!