U Cavtatu se 21. do 24. rujna održala 15. po redu Međunarodna konferencija Organization, Technology and Management in Construction (OTMC). Riječ je o jedinstvenom stručnom skupu u području organizacije, tehnologije i menadžmenta u graditeljstvu jugoistočne Europe. Na konferenciji je bilo više od 400 sudionika iz preko 70 zemalja svijeta i 6 kontinenata. U okviru ovog skupa, IPMA Hrvatska u suradnji s Međunarodnom udrugom za upravljanje projektima - IPMA, regionalnom mrežom IPMA SENET, Hrvatskom udrugom za organizaciju građenja i Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirala je i 6. Konferenciju o upravljanju projektima IPMA SENET pod nazivom "Digitalna transformacija i održivi razvoj u upravljanju projektima". IPMA SENET je mreža udruga članica IPMA-e iz Srednje i Jugoistočne Europe koja okuplja stručnjake za upravljanje projektima iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Grčke, Mađarske, Crne Gore, Poljske, Rumunjske, Ruske Federacije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Turske i Ukrajine. Osnovana je 2000. godine s ciljem pružanja podrške razmjeni iskustava i dokazanih praksi u upravljanju projektima, razmjeni znanja o najnovijim trendovima i rješenjima upravljanja projektima prikupljenih istraživanjem i praksom, kao i razmjeni najnovijih informacija o trendovima i poticanju razvoja profesije projektnog menadžmenta u regiji.
Predsjedniku IPMA Hrvatska prof. dr. sc. Mladenu Vukomanoviću koji je i potpredsjednikIPMA-e na svjetskoj razini postavili smo nekoliko pitanja o tome što točno radi i što je zadatak Hrvatske udruge za upravljanje projektima, odnosno tko su njezini članovi i čime se bave te drugim temama o ovoj široj javnost prilično nepoznatoj udruzi.
- IPMA Hrvatska je neprofitna nevladina organizacija koja u Hrvatskoj djeluje od 1999. godine s primarnim ciljem promicanja projektnog menadžmenta kao profesije u Hrvatskoj i okolnim zemljama. IPMA Hrvatska članica je Međunarodne organizacije za upravljanje projektima (IPMA) koja broji više od 70 zemalja članica iz Europe, Australije, Azije, Afrike, Bliskog Istoka te Južne i Sjeverne Amerike. IPMA omogućuje umrežavanje stručnjaka iz područja upravljanja projektima koji imaju mogućnost dijeliti svoje ideje i znanje te podupirati i promicati izvrsnost projekata. Članovi udruge su profesionalci u području projektnog menadžmenta. Iako su se inicijalno oko udruge okupljali voditelji projekata koji dolaze iz građevinske industrje, danas su članovi udruge ljudi različitih profila koji se vođenjem projekata bave u različitim industrijama (ICT, farmaceutika, turizam, obrazovanje, energetika, poljoprivreda, itd) kako u javnom tako i u privatnom sektoru. IPMA Hrvatska nudi jedinstven sustav certifikacije i provjere primjenjenog znanja u područjima projekata, programa i portfelja. Metodologija na kojoj počiva sustav IPMA certifikacije zasniva se na 28 kompetencija iz domene konteksta projekta, bihevioralnih vještina te prakse a koje opisuju cjelovitog i uravnoteženog odnosno kompetentnog voditelja projekta. Na taj način, IPMA jedina daje potvrdu kompetencije, tj. stvarne primjene u praksi, a ne samo provjeru znanja.
Kakvo je stanje na hrvatskim gradilištima, tko su danas voditelji projekata, imaju li potrebnu edukaciju i certifikate, dozvole?
- Kako su veliki infrastrukturni projekti značajan dio gospodarske aktivnosti u recentnom razdoblju u Republici Hrvatskoj, upravljanje projektom gradnje je regulirano Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje prema kojem voditelji projekata gradnje svoju kompetentnost dokazuju formalnim obrazovanjem iz područja upravljanja projektima ili posjedovanjem međunarodnog certifikata za upravljanje projektima. Naime, zakon propisuje da su investitori (obveznici javne nabave) infrastrukturnih projekata i zgrada javne namjene iznad određene financijske vrijednosti obavezni imenovati voditelja projekta s propisanim kompetencijama. Ovo je izrazito važno u kontekstu budućih ulaganja u hrvatsku infrastrukturu. Na primjer, samo za željeznicu, ministar Butković najavljuje minimalno 3.5 milijarde eura. IPMA Hrvatska se zalaže za projektni pristup odgovornog i održivog planiranja te korištenja novca. U skladu s tim, IPMA Hrvatska kroz certifikaciju stručnjaka koji se bave vođenjem projekata sudjeluje u ovom procesu podizanja razine zrelosti javne uprave te povećanja uspješnosti provedbe projekata. U današnje vrijeme ovo posebno dolazi do izražaja u kontestu sufinanciranja navedenih projekata sredstvima Europske unije u skladu s jasno definiranim pravilima koja se koriste u pripremi i provedbi. Kompetentan voditelj projekta koji se kontinuirano usavršava u svom području u tom smislu postaje ključni čimbenik uspješnog projekta te se upravo na ovako definiranog profesionalca kroz svoje djelovanje i u svojoj misiji fokusira IPMA Hrvatska.
Da li se kod nas vodi dovoljno računa o tome da projekte vode kompetentni stručnjaci?
- Kako je već navedeno, zahvaljujući zakonu voditelji projekata gradnje moraju ispunjavati određene uvjete da bi mogli obavljati svoj posao. Međutim, to ne znači da jednom stečeni certifikat omogućuje trajnu kompetenciju. Certifikacijski sustav osigurava da se periodički provjeri "kompetentnost" stručnjaka temeljeno na iskustvu ali i kontinuitet u redovnom usavršavanju kako bi se tijekom svoje karijere razvijali i primjenjivali najbolje svjetske prakse. Upravo iz tog razloga se, međuostalim, organiziraju i ovakvi stručni skupovi koji omogućuju uvid u aktualnosti iz područja upravljanja projektima. S druge strane, veliki dio aktivnosti javne uprave u sektorima poput financija, turizma, obrazovanja, zdravstva, ICT, poljoprivrede i sl. odvija se putem projekata. Upravljanje tim projektima nije zakonski regulirano poput projekata gradnje a voditelji projekata nisu u obavezi niti dokazivati svoje kompetencije niti se obrazovati i usavršavati u tom području iako upravljaju javnim novcem. Ovdje leži jedan veliki prostor za napredak u smislu podizanja zrelosti javne uprave. IPMA Hrvatska u svojih 23 godine postojanja okupila je respektabilnu mrežu profesionalaca iz različitih aspekata društvenog života, od sustava obrazovanja i znanosti do praktičara projektnog menadžmenta, akumulirala značajno znanje i iskustvo te svakako može participirati kao partner u stvaranju sustavnog pristupa pripremi i provedbi projekata javne uprave jednako kao i definiranju i implementaciji prateće regulative.
Koje kvalitete građenju donosi kompetentan voditelj projekta?
- Voditelj projekta je osoba odgovorna za održivost projekta. Prednosti koje donosi certificirana ovjera sposobnosti očituje se u prvenstveno u podizanju razine zrelosti uspjeha projekta. Provođenje projekta u granicama definiranog opsega, unutar zadanog budžeta i vremena, minimizacija svih rizika koji mogu ugroziti projektne isporuke, upravljanje svim sudionicima u projektu izbjegavajući konfliktne i krizne situacije je u najkraćim crtama u fokusu svakog dobrog voditelja projekta. Pritom je, kao i u drugim profesijama, svako povećanje razine osobnih i stručnih kompetencija poželjno u karijeri voditelja projekta. Upravo iz tog razloga, značajan dio u procesu obnavljanja certifikata po IPMA standardu leži u kontinuiranom profesionalnom usvaršavanju. Ako gledamo pojedinačno samo voditelja projekta, certifikat mu pruža međunarodno priznato neutralno i neovisno priznaje stručnosti i osposobljenosti. Osim dobivanja priznatog naslova, omogućuje mu ubrzanje profesionalne karijere, napredovanje u organizaciji te svakako konkurentsku prednost u tržišnoj utakmici. S druge strane, tvrke i organizacije dobivaju dokaz o stručnim kvalifikacijama i osposobljenosti svojih djelatnika, usporedivi standard kvalitete, povećanje efikasnosti, prednost u kvalifikacijama za dobivanje novih poslova te svakako ne manje važan bolji imidž.
O čemu je bilo riječi na konferenciji OTMC u Dubrovniku, tko su bili najistaknutiji predavači?
OTMC2022 se u ovom izdanju fokusirao na digitalnu transformaciju u graditeljstvu te upravljanje projektima. U fokusu programa ove godine bili su infrastrukturni i graditeljski projekti, čija je glavna tema “Building Information Modeling (BIM)”. U većini europskih zemalja ili je već na snazi, ili će postati, najkasnije do 2025. godine obvezna primjena BIM kod gradnje. Hrvatsko graditeljstvo ovdje treba dosta pomoći, kako u regulativi tako u poticajima kroz državna tijela. Upravo iz ovog razloga, održao se i okrugli stol na temu uvođenja BIM-a u hrvatsko graditeljstvo gdje se, uz prezentaciju slovenske prakse, predstavilo hrvatsko tijelo za BIM – buildingSMART Croatia. Ovogodišnji program obilježili su svjetski poznati govornici koji će predstaviti najbolje prakse upravljanja projektima. Izdvajamo 4 keynote govora. Casey D. Rutland iz Velike Britanije predsjednik je britanskog tijela za BIM – buildingSMART UK te potpredsjednik nacionalne alijanse za BIM – UK BIM Alliance. Casey je iznio kako je Velika Britanija tijekom 15 godina digitalizirala svoje graditeljstvo. Nadalje, Dr. Alfreda Soeira predstavio je digitalizaciju zaštite na radu kod projekata gradnje i kako ona utječe na smanjenje nesreća na radu. Veljko Janjić (SLO) pokazao je najbolje prakse primjene BIM-a na projektima gradnje te, Marko Sokolović (HR) i Giulio Ranucci (ITA) prikazali su uspješnu primjenu digitalnih tehnologija kod megaprojekta dogradnje i rekonstrukcije INA rafinerije u Urinju. Samo za primjer, spomenuti INA projekt predstavlja investiciju više od dva put veću od Pelješkog mosta. Vrlo aktualna tema nadoknade troškova izvođača građevinskih radova zbog promjena cijena na tržištu raspravila se na okruglom stolu na kojem su sudjelovali čelnici i predstavnici strukovnih i cehovskih komora i udruga, vlasnici izvođačkih poduzeća, urednik časopis RRIF te voditelji projekata.
Također, tijekom konferencije sastalo se krovno tijelo prve međunarodne udruge za upravljanje projektima – IPMA s predstavnicima iz više od 70 zemalja.
