Globalna ekonomska kriza lani nije poštedjela ni mliječnu industriju, no Dukat, koji je preuzeo ulogu Lactalisova centra za razvoj poslovanja na tržištima JI Europe, ne posustaje ni u 2010., tvrdi Mato Zadro, predsjednik uprave Dukat grupe, koji je od početka ove godine preuzeo i funkciju člana Izvršnog odbora Lactalis grupe te odgovornost za JI Europu, Bliski istok i sjevernu Afriku i izvozne aktivnosti na tržištima Azije i Afrike. Početkom godine i u Rumunjskoj je lansirana robna marka Dukat, a osim na tom 22-milijunskom tržištu, još je puno potencijala i u jačanju tržišnih pozicija u Srbiji i Grčkoj, u kojoj se konzumira najviše sira po stanovniku. Najveći hrvatski mliječni izvoznik, s udjelom od čak 68 posto u 2008., u regiju je samo lani investirao više od 120 mil. kuna (bez akvizicija). Cilj u 2010. je, najavljuje Zadro, zadržati konkurentnu razinu cijena sirovine, boriti se s internom efikasnošću te i dalje tržištu nuditi povoljne i kvalitetne proizvode. Dukatove robne marke u RH danas drže 37 % vrijednosnog tržišnog udjela, no i tu, kao i u regiji, i te kako ima potencijala za daljnji rast.
• Proizvođači mlijeka nedavno su bili prilično oštri u nastojanjima da im se poveća otkupna cijena mlijeka. Iako su sve mljekare, okupljene u Croatiastočaru, držale istu cijenu, seljaci su krivili samo Dukat, pa čak i najavljivali njegovu blokadu. Kako to komentirate?
– Dukat je najveći otkupljivač mlijeka u Hrvatskoj i prema tome najveći predstavnik otkupljivača. Farmeri koji su najavljivali prosvjede računali su kako će pritiskom na Dukat izvršiti pritisak i na ostale hrvatske mljekare te na taj način postići traženo povećanje otkupne cijene mlijeka. To se nije dogodilo jer bi traženo povećanje otkupne cijene mlijeka dalje urušilo domaću mliječnu industriju.
• Po njihovoj računici proizvodnja jedne litre mlijeka košta 3,91 kunu. Kakva je računica Dukata?
– Cijena mlijeka ovisi o mnogim kriterijima, ponajprije o veličini farme. Stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predvođeni prof. dr. sc. Grgićem, na primjeru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kapaciteta 55 muznih krava, na bazi godišnje proizvodnje od 7162 kilograma mlijeka, izračunali su da je realna cijena kilograma mlijeka 2,32 kn/kg, a naši farmeri danas po kilogramu mlijeka prihoduju u prosjeku između 3,25 i 3,30 kn, što je 50% više u odnosu na farmere u zemljama EU.
• Jeste li zadovoljni konačnim dogovorom s proizvođačima?
– Nismo. Hrvatske mljekare farmerima plaćaju u prosjeku 8% višu otkupnu cijenu mlijeka u odnosu na mljekare u EU, a farmeri rješenje svojih problema traže u dodatnoj korekciji otkupne cijene mlijeka. Prošla je godina bila školski primjer kako nerazmjerno i netržišno povećanje otkupne cijene mlijeka u odnosu na zemlje okruženja djeluje na pad konkurentnosti domaće mliječne industrije i rast uvoza gotovih proizvoda.
• Je li se normalizirala situacija na hrvatskom tržištu mlijeka koje se potkraj 2008. i početkom 2009. suočavalo s enormnim viškovima sira i trajnoga mlijeka, koji su rezultirali dampinškim cijenama trgovaca i velikim zalihama proizvođača?
– Situacija je danas nešto povoljnija s obzirom na to da se od ožujka 2009. otkupna cijena mlijeka formira prema prosječnoj otkupnoj cijeni mlijeka u zemljama EU. Pri izračunu otkupne cijene mlijeka koristi se tržišni model tromjesečnog prosjeka 25 zemalja EU kako bi se ublažile eventualne nagle fluktuacije cijena mlijeka, što su prihvatili predstavnici farmera i Ministarstvo poljoprivrede, a danas se od mljekara ponovno traži uvođenje dogovorne otkupne cijene mlijeka.
• U kojoj su mjeri pomogle subvencije Vlade te zaštitne carine na uvozni sir? Jeste li se riješili nagomilanih zaliha?
– U prvom kvartalu 2009. imali smo enormne zalihe gotovih proizvoda, što je bila posljedica loše cjenovne konkurentnosti domaće proizvodnje, visokog uvoza trajnog mlijeka i polutvrdih sireva te uopće smanjenja kupovne moći potrošača zbog gospodarske krize. U najgorem razdoblju imali smo zaliha u vrijednosti 150 milijuna kuna – oko 13 mil. litara mlijeka (u normalnim vremenima to je 2,5 mil. litara) te oko 1800 tona polutvrdog sira (ekvivalent 18 milijuna litara mlijeka). Jednokratna subvencija Vlade od 20 milijuna kuna djelomično je mljekarama pokrila troškove prikupljanja viškova mlijeka, koji su zbrinuti povećanom proizvodnjom mlijeka u prahu i maslaca. Zaštitne carine na uvoz sira mjera je kojom se pridonijelo boljoj cjenovnoj konkurentnosti domaćeg sira. Danas su zalihe gotovih proizvoda na uobičajenoj razini za industriju, no u interesu je farmera, mljekara i države da se scenarij iz 2009. ne ponovi.
• Kako je moguće da u nekim trgovačkim lancima litra trajnog mlijeka stoji tek nešto više od tri kune? Može li toliko koštati litra mlijeka na polici?
– Mlijeko podrijetlom iz uvoza može imati takvu cijenu. Naime, gotovo 80% svih trajnih mlijeka (i sireva) u Hrvatsku se uvozi iz Njemačke, BiH, Mađarske, Poljske i Češke. Otkupne cijene mlijeka u posljednjih 12 mjeseci su od 20 do 40% niže u spomenutim zemljama u odnosu na Hrvatsku, pa tako i cijene gotovih proizvoda.
• Mislite li da je država poduzela sve što je mogla da zaštiti domaću proizvodnju i preradu mlijeka?
– Država je mnogo uložila u razvoj primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, no na tome ne smije i ostati. Zadatak je ponajprije države, a zatim i mljekara, osigurati potporu farmerima da dostignu europsku konkurentnost. Nesretna je okolnost kriza koja je, povećanjem troškova financiranja, kratkoročno ugrozila poslovanje dijela farmera. Troškovi financiranja kod nekih farmera čine znatan udio u ukupnim troškovima poslovanja i mjera reprogramiranja kredita svakako je način kako pomoći farmerima, pritom ne ugrožavajući konkurentnost domaće mliječne industrije, farmera i mljekara.
• Proizvodimo li dovoljno mlijeka? Što će se dogoditi ulaskom Hrvatske u EU?
– U 2009. u Hrvatskoj je proizvedeno 680 milijuna kilograma mlijeka, što je 69% hrvatskih potreba, a pregovorima postignute kvote ulaskom u EU iznose 750 milijuna kilograma. U uvjetima EU opstat će farmeri koji će kvalitetom, količinom i cijenom proizvedenog mlijeka biti konkurentni europskim farmerima. Upravo je zato inzistiranje dijela domaćih farmera na povećanju otkupne cijene mlijeka nerealno.
• Naglašavate kako tek dio farmera inzistira na povećanju otkupne cijene mlijeka.
– Prezaduženost je glavni problem dijela farmera koji su glasni u traženju korekcije otkupne cijene mlijeka. Po nekim procjenama, njih je u RH oko 200. Vjerujem da će država, kako je to činila i dosad, naći način kako im olakšati servisiranje obveza po kreditima, u obliku reprograma kredita i subvencioniranja kamatne stope. Najveći dio farmera, srećom, ipak razumije i prihvaća kako otkupna cijena mlijeka treba biti tržišno formirana i konkurentna. Na žalost, često glasna manjina farmera uime “hrvatskog sela” želi riješiti svoje financijske probleme koji nisu uvijek povezani s proizvodnjom mlijeka.
• Što vam je donijela akvizicija KIM-a?
– KIM mljekara Karlovac naš je treći proizvodni pogon u Hrvatskoj i 14. u regiji. Akvizicijom KIM-a proširili smo proizvodne kapacitete i ojačali tržišne pozicije na domaćem i izvoznim tržištima. Do kraja 2010. KIM će postati tehnološki najnapredniji proizvodni pogon hrvatske i regionalne mliječne industrije, a danas je po vrijednosti najvrednija investicija u mliječnom sektoru Hrvatske i regije. Od ulaska Dukata u Lactalis grupu sva ostvarena dobit Dukata investira se u razvojne projekte, od kojih je KIM najveći projekt, vrijedan više od 20 milijuna eura.
• Što je s regijom? Kako Dukat, odnosno Lactalis, kotiraju u zemljama regije?
– Zemlje regije svakako predstavljaju velik potencijal za rast i razvoj poslovanja. Ulaskom u Lactalis grupu Dukat je preuzeo ulogu centra za razvoj mliječnog poslovanja na tržištima regije JI Europe. Danas poslujemo u 11 zemlja u regiji, s ukupno 65 milijuna stanovnika i 14 proizvodnih pogona u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji i Rumunjskoj. Na svim tržištima držimo čvrste pozicije. U Srbiji smo tržišni lider u kategoriji bijelih sireva, u Makedoniji u proizvodnji tradicionalnih makedonskih sireva (40%), u BiH smo uopće vodeća robna marka mliječnih proizvoda s tržišnom udjelom od 35%, dok u Rumunjskoj držimo 39% tržišta trajnog mlijeka.
• Kako su se kriza i recesija odrazile na vaše poslovanje u Hrvatskoj i regiji? Kako na drugim Lactalisovim tržištima?
– Utjecaj gospodarske krize osjetili smo već u zadnjem kvartalu 2008. Uz probleme koji su obilježili domaću mliječnu industriju, u 2009. godini osjetili smo i utjecaj gospodarske krize u obliku smanjene kupovne moći potrošača te promijenjenih potrošačkih navika. Osim što manje kupuju, potrošači se uglavnom okreću bazičnim i jeftinijim mliječnim proizvodima, i u Hrvatskoj i na tržištima regije. Mnoga svjetska tržišta zahvaćena krizom prate ovaj trend.
• Kako planirate završiti 2009.? Kakvi su vam planovi u Hrvatskoj i regiji u ovoj godini?
– Godinu ćemo, vjerujem, završiti na razini 2008. Listopad i studeni bili su izrazito loši mjeseci po volumenima i po strukturi prodaje. Na razini godine približit ćemo se prošlogodišnjim volumenima, no financijski će godina biti slabija 15% u odnosu na prethodnu. Cijene smo, naime, snizili zbog smanjenja otkupne cijene mlijeka, a potom i zbog potrošača koji sve slabije kupuju. Usto, došlo je i do promjena u strukturi potrošnje; potrošači kupuju više jeftinijih, bazičnih proizvoda u odnosu na one skuplje. Predviđanja za 2010. stoga nisu nimalo optimistična. Vjerujem da će se RH i veći dio regije s krizom boriti cijelu 2010. Domaća mliječna industrija može se nadati laganom optimizmu tek u vrijeme turističke sezone.
Od ulaska Dukata u sastav Lactalis grupe (u svibnju 2007.) do studenog 2009. vrijednost investicija koje se odnose samo na mliječni biznis Dukata u RH i regiji bila je 39 milijuna eura .znači za 2 i pol godine cijela neto dobit je 39mil.eura a kolika je neto dobit hrvatskoga farmera ------39mil eura