Tedeschi: Gdje su u slučaju Podravke bile burza i HANFA?

tedeschi
Anto Magzan
16.10.2009.
u 14:21

Ne mogu se članovi NO-a ni uprave sakriti iza izjave da oni o tome nisu ništa znali - rekao je Tedeschi aludirajući na slučaj Podrvke te se zapitao gdje je burza, i gdje je HANFA, i zašto nisu reagirali.

Dno krize još uvijek nismo dosegnuli, a iduća će godina biti još teža nego ova - rekao je čelni čovjek Atlantic grupe Emil Tedeschi govoreći na konferenciji Zagrebačke burze u Splitu. Govoreći o postupcima pojedinih uprava i nadzornih odbora, pravima dioničara, te krizi koja je po njegovim riječima prisutna u političkom vodstvu, intelektualnom sektoru i korporativnom upravljanju, objasnio je Tedeschi svoje nezadovoljstvo funkcioniranjem nekih segmenata rada burze ali i regulatorne agencije HANFA-e.

- Ne može se sredstvima kompanije financirati nijedan dioničar ni grupa dioničara, a da to ne znaju svi ostali dioničari.

 

Ne mogu se članovi NO-a ni uprave sakriti iza izjave da oni o tome nisu ništa znali - rekao je Tedeschi aludirajući na slučaj Podravke te se zapitao gdje su bile burza i HANFA te zašto nisu reagirali.

 

Rekao je i da to nije prvi puta da se takve stvari događaju i zapitao se koliko puta kompanije u službenom tržištu nisu na vrijeme dostavile financijska izvješća, koliko ih puta nisu prezentirale i koliki je stvarni interes institucionalnih ulagača za te kompanije.

Zaključio je da bi svatko morao prvo počistiti svoj prag te kako treba inzistirati na poštivanju zakona i primjenjivanju jednakih pravila za sve.

Ključne riječi

Komentara 1

DU
Deleted user
15:41 16.10.2009.

E moj Luka Capar, po tebi u Splitu je bio samo ovaj ljepotan, da te podsjetim sto je rekao neko tko i nesto zna, Prošli smo mnogo bolje nego smo mogli, ali ako bi se ponovila situacija iz jeseni 2008.08. godine, naše mogućnosti obrane bile bi daleko manje - istaknuo je Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, u petak u Splitu govoreći o krizi i recesiji na 19. konferenciji Zagrebačke burze. Rohatinski je naglasio da bi do kraja godine vanjski dug Hrvatske mogao iznositi 42 milijarde eura. Naime, zbog pada bruto društvenog proizvoda u 2009. godini te nastavka trenda rasta inozemnog duga stupanj zaduženosti povećan je sa 83 posto udjela vanjskog duga u BDP-u na 93 posto ove godine. Ako se taj trend nastavi, u 2010. godini mogao bi se izjednačiti vanjski dug s BDP-om. - Pod optimističnom pretpostavkom da će deficit platne bilance biti na razini 2009. godine, za financiranje deficita i refinanciranje inozemnog duga Hrvatska će se trebati zadužiti 12 milijardi eura bruto. U takvoj će situaciji trebati uvjeriti strane investitore da ulažu u Hrvatskoj - rekao je Rohatinski.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije