Nakon završene prve faze dokapitalizacije potkraj prošle godine, Adriatica.net “spasio” se od stečaja, a sada već bilježi slične pokazatelje poslovanja kao lani i u pregovorima je za drugu fazu prikupljanja kapitala koja bi trebala biti završena do kraja godine. Restrukturiranje cijele grupacije, koja uključuje i, primjerice, agencije Kompas i Atlas, još je u tijeku, a broj zaposlenih smanjen je za trećinu. Dio je obveza podmiren, dio reprogramiran, a u tijeku je i širenje poslovanja na kompletnu turističku uslugu. O tome, kao i o početku turističke sezone i očekivanjima, govori Boris Teški, predsjednik uprave Adriatica.neta.
Zainteresiranih za drugu fazu dokapitalizacije navodno već ima. Postoji li plan o kojem je iznosu riječ i za što će novac biti namijenjen?
Prerano je govoriti o potencijalnim novim partnerima i o planovima postojećih ulagača. Možemo samo potvrditi da nismo ograničeni na domaće tržište. Inicijalni plan postoji i izravno je vezan uz dovršetak razvojnog plana i strategije grupe. U tom je pogledu jednim dijelom još podložan promjenama, ovisno o evaluaciji nekih razvojnih projekata unutar strategije. Riječ je o projektima koji trebaju stvarati novu vrijednost, ali podrazumijevaju i neka nova ulaganja, a dominantno se odnose na razvoj touroperatorskih programa i online poslovanja cijele grupe.
Prošlo je pola godine od prve faze dokapitalizacije, što se od tada konkretno učinilo u grupaciji?
Program restrukturiranja je u tijeku te podrazumijeva financijsko, kadrovsko i poslovno restrukturiranje svih članica. Proveden je program smanjenja broja zaposlenika za trećinu, obavljen reprogram obveza prema financijskim institucijama te riješen dug prema ključnim dobavljačima grupe.
Hoće li biti daljnjih otpuštanja?
Sastavni je dio implementacije nove organizacije optimiranje svih radnih procesa, što znači da je pred nama premještanje, reduciranje, ali i novo zapošljavanje i edukacija zaposlenika.
Kolika su vam trenutačno dugovanja, a kolika potraživanja?
U ovom nam je trenutku visina eksternih obveza oko 15 milijuna eura, dok su nam potraživanja oko 13 milijuna eura. Razlika nam se smanjuje zbog činjenice da je iza nas razdoblje godine kada kompanija tradicionalno ima negativan novčani tijek, dok sada ulazimo u razdoblje generiranja prihoda i profitabilnosti.
Jeste li možda imali teškoća s hotelijerima u sklapanju poslova zbog prijašnjih dugovanja?
Partnerski odnos s hotelskim kućama pomogao nam je da projekt Adriatice prođe prvu fazu restrukturiranja. Udio poslovanja koji generiramo hotelskim kućama kao grupa (izravno ili neizravno) varira od 12 do 20 posto te je samim time interes svih partnera bio da nas podrže u proteklom razdoblju, a isto tako u razvojnim projektima koji su izravno vezani za njihove resurse.
Kakvi su rezultati poslovanja u prvom dijelu godine i kakav je trend u odnosu na lani?
Razina konsolidiranih prihoda grupe kreće se na razini 80 posto prošlogodišnjeg prihoda, što s obzirom na krizu koja je eskalirala u prvih pet mjeseci nije loše, ali varira po proizvodima, outgoing Mediterana tako je pao i više, dok nam je posao sa stranim turoperatorima na razini 90 posto prošlogodišnjeg.
Iz kojih zemalja ove godine organizirate najviše dolazaka?
I dalje kao grupa najveće brojeve generiramo s tržišta Njemačke, gdje, što izravno, što preko partnera, imamo tržišni udio od gotovo 25 posto u segmentu organiziranih turista. Ove godine s tog tržišta možemo očekivati rast od dva do tri posto. Znatan rast dolazaka imamo s tržišta Skandinavije i Rusije, dok su najave dolazaka s ostalih tržišta na razini prethodnih godina.
Kakva su očekivanja od sezone te jeste li pristaša smanjenja cijena zbog krize?
Glavna sezona bit će više ili manje slična prošlogodišnjoj (ili čak nešto bolja), dok uspjeh cijele sezone ovisi o postsezoni, u kojoj će vremenski uvjeti biti ključan kreator trendova. Cijene već sada bitno utječu na profitabilnost poslovanja te će svako daljnje smanjenje cijena cijeli sektor vući u još veće probleme. Mislim da je takvo stanje neodrživo i nismo zagovornici spuštanja cijena, već povećanja kvalitete usluge i pojačanog ulaganja u produžetak sezone.
Grčka, primjerice, ide na snižavanje cijena, ali se isto tako zbog tamošnje situacije očekuje preusmjeravanje turista na naše tržište...
Grčka spuštanjem cijena nije napravila ništa nama u prilog, ali sigurno je da će dio putnika pozorno pratiti razvoj događaja i dio onih koji odustanu od Grčke mogu biti potencijalno i naši gosti. Ali ako pogledamo trendove putnika s britanskog tržišta (koji su tradicionalni grčki gosti), koji su podigli booking u Turskoj, a ne kod nas, onda vidimo da stvari nisu tako jednostavne.
Širite poslovanje na prodaju turizma, a ne samo na pružanje usluga, što to podrazumijeva?
Za nas kao najvećeg incoming operatora to znači da, osim što našim partnerima dajemo servis, moramo sami početi izravno prodavati cjelokupan turistički proizvod Hrvatske i regije na ključnim tržištima, što uključuje prodaju destinacije, hotela, aviokarata, transfera i izleta, a ne samo pojedine dijelove proizvoda.
Mislite li da bi na promidžbi domaćeg turizma trebalo više raditi, prije svega zbog njegova značenja za domaće gospodarstvo?
Utjecaj koji turizam ima na ukupno gospodarstvo zaslužuje povećana ulaganja te dugoročniju i drukčiju strategiju promocije. Pitanje o domaćim gostima je suvišno jer već sama akcija “Kupujmo hrvatsko” u vrijeme krize zaslužuje jaču promociju pa naravno da u tom kontekstu i promocija kupnje vlastitih turističkih proizvoda mora biti naš cilj. Domaći gosti čine 12 posto prihoda u prihodima organiziranog turizma Hrvatske i njihov pad u prvih pet mjeseci daleko je najveći (gotovo 25 posto) te i s poslovnog aspekta takvo ulaganje ima i te kakvog smisla.
