GDJE SMO POGRIJEŠILI?

Tisuće hektara pod poticajima, a proizvodnja oraha gotovo nikakva

Orasi
Thinkstock
04.11.2021.
u 16:26

Usporedbe radi, 2015. proizvodilo ga je 2619 poljoprivrednih gospodarstava, na upola manjoj površini, odnosno 3716 hektara. Svake iduće godine rastao je i broj proizvođača i broj površina pod ovom voćnom kulturom.

U Hrvatskoj je lani proizvedeno svega 448 tona oraha, a 2008. čak 6828 tona. Zna li se pritom kako površine pod orahom posljednjih godina drastično rastu, i do 30% godišnje, stručna javnost i građani opravdano sumnjaju kako se ta kultura u nas sadila stihijski, bez upliva struke i samo zbog izdašnih potpora, koje je ova proizvodnja imala, posebice kroz ekološki uzgoj, kad su potpore iznosile i preko 1000 eura po hektaru, priopćili su danas i iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Kažu kako je proizvodnja oraha hit u svijetu posljednjih godina. Potražnja za orašastim plodovima velika je zbog njegove nutritivne vrijednosti što je dovelo i do ogromnog rasta cijena na svjetskom tržištu.

– Hrvatska, s više od 8000 hektara nasada oraha, drži 10% udjela u EU, a tek 0,35% ukupne proizvodnje. Gdje smo pogriješili u stihijskoj sadnji oraha? – pitaju iz Smartera, ističući kako su poticaji za sadnju oraha postali sinonim za poticanje poljoprivrede bez proizvodnje.

– Odobravanje potpora, za barem minimalne prinose po hektaru, uvedeno je u sustav proizvodno vezanih potpora tek ove godine. Nadamo se da će ta promjena uspjeti velike hektare pod orasima ipak staviti u funkciju proizvodnje ove zanimljive, sve više tržene i dohodovne kulture – napominju. U EU, prema posljednjim podacima, površine pod orahom iznose 70.155 ha, a proizvodnja oko 128.000 tona.

Kad se uzme omjere hrvatske proizvodnje, u odnosu na proizvodnju Europske unije, ispada da činimo zanemarivih 0,35% uroda oraha. Svi ti podaci zabrinjavaju. U međuvremenu je došlo i do pada proizvodnje drugog voća.

– U tradicionalno dobroj proizvodnji jabuka pali smo ispod 5000 hektara nasada. Zabrinjavajuće je što Hrvatska nema mehanizme kontrole koliko se čega proizvodi, a nismo imali i dalje nemamo poljoprivrednu politiku koja bi bila usmjerena na regionalizaciju proizvodnje. Tako danas nasada oraha najviše ima u Osječko-baranjskoj županiji i području oko Zagreba, koji su idealni za proizvodnju drugih dohodovnijih vrsta voća. Ipak, statističke podatke treba držati s rezervom, jer se vjerojatno velike količine oraha na tržište plasiraju bez ikakve evidencije, plaćanja poreza kod prodaje na kućnom pragu, tržnicama, sajmovima i sličnim kanalima prodaje te u proizvodnji likera, ulja i drugih proizvoda, koji su u ekspanziji, a koriste se za osobnu potrošnju i prodaju koja nigdje nije zabilježena – ističu analitičari Smartera te dodaju kako se nadaju da će proizvodno vezane potpore, uverene ove godine, uspjeti sadašnje velike hektare pod orasima staviti, većim dijelom, u funkciju proizvodnje ove zanimljive, sve više tržene i dohodovne kulture.

Dok se u državama s jednom od najvećih svjetskih proizvodnji oraha, SAD-u, proizvodi prosječno 4,77 tona po hektaru obradive površine, u RH je prinos znatno niži. Prema pojedinim stručnim publikacija, susjedna Slovenija je u svjetskom vrhu po prinosima u proizvodnji oraha. Orah je tamo najraširenija voćna vrsta orašastih plodova, a tradicionalno raste u svim regijama izuzev planinskih prostora.

Površina intenzivnih nasada povećava se u Sloveniji od 1983. godine, a najnoviji podacigovore o tome da zauzimaju nešto manje od 11% ukupne površine intenzivnih voćnjaka. S 475 hektara, orah je na drugom mjestu, odmah iza jabuke, a uz to, Slovenija ima još 506 hektara ekstenzivnih nasada, koji obuhvaćaju od 50 do 100 stabala po hektaru. U voćnjacima i na tzv. seljačkim orasima, susjedna država proizvodi odličnih 5000 tona oraha u ljusci, što je ipak nedovoljno za njihove domaće potrebe. Preračunato, to je oko pet tona po hektaru. Izuzetno dobre rezultate u proizvodnji ima i Srbija, koja s upola manjim površinama od Hrvatske, prema njihovim službenim podacima, proizvodi više od 30.000 tona oraha i među većim je proizvođačima u Europi.

– Uzgoj oraha isplativ je i ima ogromne potencijale na svjetskom tržištu gdje je orah deficitarna roba za kojom postoji, a po svemu sudeći će i dugo postojati, ogromna potražnja. Tako običan orah u ljusci postiže cijenu na svjetskom tržištu od 1,5 eura po kilogramu, a neke vrhunske kvalitetne vrste i do 4,2 eura po kilogramu. Cijena jezgre oraha u Hrvatskoj na veliko u ekološkoj proizvodnji je preko 60 kuna po kilogramu. Posljednjih dana cijene kilograma očišćenog oraha, primjerice, u pojedinim hrvatskim trgovačkim lancima dosežu i do 80 kuna za kilogram. Cijene u maloprodaji rastu kako dolaze zimski dani, kad se više spremaju kolači, počevši već sad, od blagdana Svih svetih, a posebice u vrijeme božićnih blagdana – objašnjavaju iz Smartera.

Smatraju kako bi se intenzivnim uzgojem oraha mogao, primjerice, poboljšati standard i kvaliteta života preostalog stanovništva na Baniji i drugim dijelovima Hrvatske u kojima postoje klimatski uvjeti za ovu proizvodnju. U pojedenim krajevima Hrvatske postoje svi bitni preduvjeti za uzgoj oraha, od kvalitete zemljišta, nadmorske visine i klimatskih uvjeta, do odsutnosti zagađenja, što je prilika za stanovništvo da ostvari bolje prihode.

Postoji i više načina organizirane proizvodnje oraha, a jedan od savjeta stručnjaka je regionalizacija proizvodnje uz poštivanje mišljenja i znanja agronoma. Primjerice, u pojedinim županijama moguće je napraviti poljoprivredne zone po uzoru na gospodarske zone te da se one vlasnički i infrastrukturno urede za određene vrste poljoprivredne djelatnosti. Takav projekt bi trebao biti dio strategije na državnom nivou, uz uključenje općina i gradova, visokih učilišta, znanstvenih instituta i organizacija, ističu iz Smartera.

Drugi način bio bi da potencijalni investitori osiguraju 100 do 150 hektara površine za sadnju oraha i dogovore sa stranim otkupljivačima ekološku proizvodnju oraha, a treći da više manjih OPG-ova formiraju zadrugu, okrupne svoju proizvodnju, uz pomoć fondova EU zatvore financijsku konstrukciju cjelokupne investicije te zajedno rade na proizvodnji proizvoda dodane vrijednosti koji postižu veću cijenu. Realizacijom projekta investitori i dalje mogu dobivati poticaje za razvoj poljoprivrede iz fondova EU kroz razne mjere ruralnog razvoja, kao i poticaje jedinica lokalne samouprave, a ova proizvodnja može biti razvijena i kao dodatna djelatnost dijela ruralnog stanovništva koje ima posao, a poljoprivredom se bavi hobistički.

Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuju da je, prema veličini površine koju zauzima, orah druga najviše uzgajana voćna kultura u Hrvatskoj, nakon maslina, a prije lijeske i jabuke. Prošle, 2020. godine orah je u sustavu potpora uzgajalo 4619 poljoprivrednih gospodarstava na 7945hektara.

Usporedbe radi, 2015. proizvodilo ga je 2619 poljoprivrednih gospodarstava, na upola manjoj površini, odnosno 3716 hektara. Svake iduće godine rastao je i broj proizvođača i broj površina pod ovom voćnom kulturom. U 2019. proizvedeno je 260 tona oraha, od čega je 196 tona bilo namijenjeno tržištu, a u 2020. je proizvedeno 448 tona (354 tone za tržište). Prvih deset proizvođača u RH u 2020. godini uzgajalo je orah na gotovo tisuću hektara.

– Orah je biljka koja nakon sadnje ne donosi prvi urod barem tri do četiri godine. Stoga na svaku investiciju u podizanje nasada valja čekati i računati na duže razdoblje povrata. Veliki broj proizvođača oraha za ovu se proizvodnju odlučio jer se plod može dugo čuvati, što nije slučaj s drugim voćem. Suhi orah može čekati kupce i dobru cijenu i duže od godinu dana. Održavanje nasada je skupo i treba izdržati financijski, dok ne donese pun urod, a kad do toga dođe nije teško skupljati plodove, jer postoje strojevi koji tresu stabla, pa berba nije komplicirana i skupa. Republika Hrvatska je danas veliki uvoznik orašastog voća, a najveće količine oraha dolaze iz Rumunjske, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Bugarske i drugih zemalja – rekli su iz Smartera.

U Europskoj uniji veliki je jaz između proizvodnje oraha i uvoza, što pruža izvrsne mogućnosti za izvoznike oraha. U sezoni 2018./19. godine EU je uvezla orah u vrijednosti od 720 milijuna dolara, od čega 50% potječe iz SAD-a. Uvoz iz svijeta nešto je usporio tijekom korona krize, ali se očekuje da će povratiti vrijednost u narednim godinama. EU uvozi razne vrste orašastih plodova za izravnu potrošnju, kao i za daljnju preradu i ponovni izvoz unutar regije u različitim oblicima, kao što su slani, pečeni, prženi i miješani orašasti plodovi.

Svjetska proizvodnja oraha u sezoni 2019./2020. iznosila je pak preko 965.402 tona (na bazi jezgre), što je povećanje za 9% u odnosu na godinu ranije i dosegnula je najveću razinu u prethodnom desetljeću. Primjerice, u sezoni 2009./2010. godine proizvodnja oraha bila je na nešto više od 552.000 tona. Uz rast uroda od 26%, Kina je bila najveći proizvođač te je činila 46% svjetskog udjela, a nakon Kine slijedile su Sjedinjene Američke Države, s 27% svjetskog udjela. U Europskoj uniji najveći proizvođači oraha su Rumunjska, s preko 47.000 tona, te Francuska, s 36.000 tona u prošloj godini.

Ključne riječi

Komentara 4

RO
ropa
20:29 04.11.2021.

Masovna sadnja oraha počela je ulaskom u EU (poticaji), a to znači da većina nasada još i ne može imati komercijalno značajnije urode.

BF
bf23
16:49 04.11.2021.

Gdje smo pogriješili? U davanju poticaja u gotovom novcu umjesto repromaterijalu,i to bez nadzora. Plus korumpirane i neučinkovite institucije gdje oni koji ne rade po zakonu ne moraju brinuti da će biti sankcionirani. Rezultat vidljiv

KJ
Kocka_je_bacena11
07:09 11.11.2021.

Meni tu nema nista cudno. Ljudi pragmaticno koriste poljoprivrednu kulturu da dignu pare s minimalno truda. Masu ljudi zivi u gradovima udaljenim od povrsine koju posjeduju. U gradove su i otisli (kao i Njemacku) jer se u Hrvatskoj proizvodnja hrane ne isplati. Nema jedne grane poljoprivrede da nije bila stisnuta na marginu zarade zbog preskupih imputa, nedostatka radne snage, infrastrukture i mehanizacije. U EU koja nam salje svoje najjeftinije proizvode iz clanica poput Italije i Spanjolske gdje imigranti za parsto eura od jutra do sutra beru plodove, ili zemalja koje koje ispod stola davaju proizvodjacima potpore hrvatski seljak ne moze nista drugo nego zivotariti na rubu egzistencije ili bankrotirati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije