Kako bi se znalo tko je tko u društveno odgovornom poslovanju pokrenuta je inicijativa za dodjelu nagrade Indeks DOP-a, o čemu je prvi put bilo riječi na prvoj nacionalnoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju 2004. Tada je odlučeno da se izradi metodologija za dodjelu te nagrade radi promocije društveno odgovornog poslovanja, a za provođenje su zaduženi Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR). Upravo sada, već petu godinu zaredom, kompanije ispunjavaju upitnik za indeks DOP-a, a o tome kakva je trenutačna situacija razgovaramo s dr. sc. Mirjanom Matešić, ravnateljicom HR PSOR-a.
Upitnik za kompanije
– Da bi sudjelovale u Indeksu DOP-a, kompanije moraju ispuniti upitnik koji sadrži 119 pitanja za velika i srednja poduzeća, 61 pitanje za mala poduzeća, a od prošle smo godine uveli i kategoriju javnih poduzeća koja odgovaraju na 95 pitanja. Upitnik se sastoji od šest područja koja ravnopravno procjenjuju ekonomsku održivost, postojanje DOP-a u strateškim odrednicama tvrtke, zatim radne odnose, odnos prema okolišu, tržišne odnose i odnos prema zajednici. Kada smo 2008. prvi put radili Indeks DOP-a, bili smo svjesni da ne možemo pozvati sve kompanije, pa smo odlučili poziv uputiti prema 500 najboljih poduzeća, i to u tri kategorije – velika, srednja i mala poduzeća, dakle ukupno 1500 poduzeća. Kasnije smo otvorili upitnik i za one koji možda nisu među 500 najboljih, ali imaju volje sudjelovati uz uvjet da su za godinu za koju se ispunjava upitnik pozitivno poslovali, što je nulti kriterij. Tada nismo pretpostavljali da će doći do krize koja je smanjila broj velikih poduzeća, pa smo ove godine poslali poziv tek na oko 250 velikih poduzeća, ali ukupni je broj poziva ostao isti, 1500, jer smo pozvali mnogo više srednjih i malih poduzeća. Nažalost, mnogi naši višegodišnji sudionici više ne sudjeluje u Indeksu DOP-a jer nisu pozitivno poslovali.
Koliko je DOP postao sastavni dio poslovanja naših poduzeća?
– Ne dovoljno. Već 15 godina neke se kompanije deklariraju kao društveno odgovorne, no prvih desetak godina, govoreći ugrubo, društveno odgovorno poslovanje percipiralo se isključivo kao donacije. No, time se zapravo gubila osnovna ideja DOP-a koji mora biti koristan i za poduzeće. Dapače, naša su se poduzeća natjecala u tome da dokažu da su njihove donacije altruistične i da ne očekuju nikakvu korist za sebe, što je potpuno pogrešan koncept. Jer, u biti društveno odgovornog poslovanja je “win-win” koncept, dakle, kompanije ulažu u razvoj nekog dijela društvenog kapitala, koji koristi i njihovu poslovanju. To može biti obrazovanje zaposlenika, ulaganje u lokalnu zajednicu, rješavanje nekog društvenog problema, ali uvijek s ciljem da i toj kompaniji bude olakšano poslovanje kao rezultat tih unapređenja. DOP je vrlo kompleksan set aktivnosti koje kompanija provodi unutar svoje sfere utjecaja, dakle, orijentirana je na sebe i okruženje na koje ima utjecaja, npr. zagađenje okoliša, problemi sa susjedima, ali i u unutar poduzeća, npr. odnosi s radnicima, kvaliteta proizvoda, odnosi s kupcima i dobavljačima itd.
Možete li procijeniti koliko je trenutačno DOP integriran u strategiju naših poduzeća?
– Kompanije se prilagođavaju zahtjevima tržišta. Ako su zahtjevi na tržištu u smjeru DOP-a povećani, i kompanije će više pažnje posvećivati tim temama. Nažalost, vrlo je niska razina razumijevanja, pa premda imamo prekrasnih primjera, DOP nije masovna pojava. Bilo bi ga više kada bi pritisak javnosti bio veći.
Može li se DOP potaknuti zakonskim propisima?
– Ne, a opet i da. Naime, DOP je isključivo voluntaristički koncept, a ako vlast nešto propiše, to postaje obveza svih. No, postoji puno mekanih (soft) poticaja koje javni sektor može poduzeti da potakne tvrtke da budu društveno odgovorne. Već sama podrška visoke politike i medija povećava vidljivost i daje reputacijsku prednost kompanijama koje se ponašaju u duhu DOP-a. Druga su stvar mehanizmi kao što je sustav “zelene” (odgovorne ili održive) javne nabave, koja se snažno potiče u Europi na taj način da se kroz sustav javne nabave tehničkom specifikacijom daje prednost proizvodima koji su energetski učinkovitiji ili imaju certifikate kao što su ISO 14000 za sustav upravljanja okolišem, EMAS i sl. To je ogroman poticaj kompanijama da ulažu u zaštitu okoliša jer će samim time biti konkurentniji na natječaju za javnu nabavu.
Nagrada kao poticaj
Natječaj za Indeks DOP-a otvoren je do 15. siječnja, no rang-liste nema, zar ne?
– Točno, jer naš je cilj promoviranje DOP-a te objavljujemo po tri velika, srednja, mala i javna poduzeća koja su bila najuspješnija i osvojila nagrade, a sva su ostala poduzeća poredana po abecednom redu. No, upitnik im može poslužiti da preispitaju vlastitu praksu u odnosu na druge, jer svaka kompanija dobiva individualne rezultate u odnosu na prosječne rezultate.
