U prvom zatvaranju zbog pandemije koronavirusa u Hrvatskoj su, što se obrtnika tiče, naviše ispaštali oni koji se bave cateringom za poslovne domjenke, dok je s druge strane najviše porastao interes za izradu vlastitog web-shopa.
To su neki od zaključaka istraživanja kojeg su proveli na web platformi trebam.hr, a koja povezuje one koji traže usluge s izvođačima iz cijele Hrvatske. Kako je prošlo više od godine dana od početka pandemije, na toj su se platformi pitali koje su majstore i obrtnike ljudi više tražili, a kojima je posao više-manje stao? Jesmo li zaista kod kuće imali vremena za obnove i adaptacije koje smo ranije odgađali? Do odgovora na ta pitanja došli su na temelju više od 140 tisuća različitih upita za usluge u posljednje dvije godine na trebam.hr. Tako su analizirali utjecaj lockdowna na upite za usluge vezane uz dom i posao.
Što se metodologije istraživanja tiče, u trebam.hr su pregledali podatke o svim upitima u posljednje dvije godine i to od 1. veljače do 1. lipnja 2020. – prvi lockdown) te od 1. prosinca 2020. do 1. ožujka 2021. drugi djelomični lockdown. Zatim se te podatke usporedili s istim razdobljem u godini prije, ukupno 161.636 upita te su analizirali kod kojih su majstora i usluga najveća odstupanja.
Sjajna vremena za digitalni biznis
A zaključci tog istraživanja su da je odličan ulazak u 2020. prekinula pandemija zbog čega je došlo do drastičnog pada upita. Najveći gubitnici su pri tome, uz već spomenuti catering za kojim je potražnja pala čak 81 posto, među ostalim servisi za čišćenje apartmana – pad od 63 posto te renoviranje kupaonica, pad od 36 posto. No nakon otvaranja slijedio je brz oporavak te je potražnja bila veća nego godinu prije. Pri tome je u prvom lockdownu bilo primjetno ubrzanje digitalizacije i veliki rast potraga za web-shopovima. No novi, blaži lockdown donio je ponovno vrlo dubok pad krajem listopada. U trebam.hr pri tome napominju da je vidljiv trend potrage za novogradnjom i nadogradnjom i da se mnogo ljudi želi preseliti u kuću. No napominju da se negativni trend nastavlja i u 2021. te da nedostatak prihoda u turizmu i ugostiteljstvu mnogima stvara neizvjesnost.
Što se tiče prvog lockdowna od ožujka do svibnja 2020. koji je djelovao kao šok, kako na građane tako i na gospodarstvo, u trebam. hr navode da se to onda odrazilo u velikom padu broja upita za majstore i usluge vezane za dom te poslovne usluge. Pad broja upita između 15. ožujka i 15. travnja bio je gotovo 50 posto, ali u svibnju je slijedio brz oporavak. U vrijeme prvog lockdowna najviše su bili pogođeni sektori i poduzetnici čiji je posao vezan za event industriju. Ljudi su odgodili i upise u katastar, a među najveće gubitnike koronakrize slobodno se može smjestiti i servise za čišćenje te majstore koji svoj posao obavljaju unutar domova. No ističu da su loša vremena za neke sjajna prilika za druge. A to su svi oni koji se bave digitalnim biznisom, a pogotovo oni koji izrađuju web-shopove. Trgovci su se zbog obustavljanja fizičke prodaje masovno orijentirali na prodaju preko interneta. Više posla imali su i fasaderi, ali u trebam.hr naglašavaju da je to bilo razdoblje nakon lanjskog potresa u Zagrebu.
Traže se kuhinje po mjeri
Drugi “mali” lockdown, od studenoga 2020. do veljače 2021., donio je novi veliki pad potražnje. Hrvatska, za razliku od nekih drugih zemalja Europske unije nije odmah uvela strogi lockdown, nego je krajem studenoga ograničila broj ljudi na okupljanjima i zatvorila kafiće, restorane te teretane. No, u trebam.hr su zamijetili da je unatoč blažim mjerama pad broja upita bio za vrijeme drugog, blažeg zaključavanja veći nego za vrijeme prvog lockdowna. Od listopada 2020. počinje pad u odnosu na prethodnu godinu za više od 10 posto. Taj se trend nastavlja i u 2021. Tako je catering za vrijeme drugoga vala doživio veći pad nego u velikom zatvaranju prošle godine – poslovni domjenci više praktično ni ne postoje. Servisi za čišćenje ostali su na istoj razini pada (-37 posto), ali ovaj put puno veći pad odnosi se na čišćenje poslovnih prostora. To je posljedica sve češćeg rada od kuće. Lošiji poslovni rezultati tvrtki i zatvaranje mnogih poslovnih subjekata mogli bi objasniti i pad potražnje za knjigovodstvenim servisima, navodi se u analizi.
No i u drugom lockdownu pojavili su se pobjednici. To su ovaj put bili građevinari. Želja za vlastitom kućom, navodi se, utjecala je na povećanje potražnje za dogradnjama, nadogradnjama i novogradnjama. Ljudi se u velikom broju odlučuju i za montažu raznovrsnih ograda oko svojih kuća. Osim toga, dobitnici su opet bili i developeri web-shopova s nešto manjim rastom nego u prvom valu (128 posto). Osjetan je i rast potražnje za kuhinjama po mjeri (58 posto). Ugradnja kuhinje obavlja se unutar četiri zida, pa je tijekom epidemije na udaru. Međutim, kuhinje se naručuju mjesecima unaprijed, a montaža može pričekati, zaključuju u trebam.hr. Znatan rast je zabilježen i u području elektroinstalacija u novogradnjama, i to čak 93 posto, kao i potraga za izradom geodetskih projekata – 34 posto.
– Trend selidba u kuće s prostranim okućnicama i potražnja za uslugama građevinara nastavit će se i nakon kraja pandemije. Također možemo očekivati još veći rast udjela online prodaje u ukupnoj trgovini. A bit će zanimljivo pratiti koliko će vremena trebati da se oporavi potražnja za majstorima i poduzećima koji svoj posao obavljaju unutar domova – zaključuju u web-platformi trebam.hr.
VIDEO Uvode se besplatne COVID putovnice
Pa bar je u Hrvatskoj jasno tko su najveći dobitnici. Najveći dobitnici su zaposleni u javnim strukturama jer im i u ovoj krizi konstantno rastu plaće, a i ima ih sve više i više... A ovo sve ostalo je malo da se zamagle oči... Porasle su plaće u IT-u. Da jesu, svih 10-tak tisuća ljudi dobilo je nešto veće plaće. A spram onih 600.000 na proračunima koji troše novac, to je smiješno... Sad zamislite koliko bi plaće mogle rasti da nema toliko ljudi na raznim proračunima i parafiskalnim nametima, da ih ima npr. polovica. Ova kriza je pokazala da stvari bolje funkcioniraju kada ih manje sjedi po uredima, kada ih manje "radi". A 2/3 ih "radi" od doma... Koliko infrastrukture bi se moglo izgraditi, koliko ulaganja u proizvodnju bi moglo biti...