Bivši guverner Željko Rohatinski pobrinuo se da euro barem rubno, među ekonomistima, postane dio rasprave u izbornom razdoblju. Pitanje je tjedna kad će Vlada i službeno zatražiti ulazak u zajednički tečajni mehanizam (ERM), odnosno i službeno zatražiti preuzimanje eura, no bivši guverner drži da s time ne treba žuriti i da Hrvatska treba zadržati monetarni suverenitet što je moguće dulje.
Za euro ne bude li promjena
Hrvatska narodna banka se na ulazak u ERM priprema godinama, tako da je za sadašnju garnituru u Vladi i u središnjoj banci nezgodno što se protiv ulaska u eurozonu izjasnio čovjek koji je monetarnu politiku vodio dva mandata. Štoviše, Rohatinski je pozvao Vladu i svog nasljednika Vujčića da krenu u funkcionalno tiskanje novca, koji bi završio u gospodarstvu, a ne u potrošnji i izvozu. Država bi, kazao je Rohatinski, svježe tiskanim kunama mogla spasiti i brodogradnju, što je još provokativnija poruka zna li se koliko je javnog novca otišlo na pokrivanje gubitaka u brodogradilištima.
Hrvatska narodna banka se na taj korak priprema godinama, tako da je za sadašnju garnituru i u Vladi i u središnjoj banci nezgodno što se protiv ulaska u eurozonu izjasnio čovjek koji je monetarnu politiku vodio dva mandata. Nije suštinsko pitanje hoćemo li i kada uvesti euro, nego u kakvu eurozonu želimo ući, kazao je Rohatinski za Novi list.
– Onakva kakva je danas, ona ne funkcionira optimalno i tajming, promatrano s naše strane, prije svega ovisi o tome kakvu monetarnu politiku mislimo voditi prije ulaska u eurozonu. Ako je to neutralna monetarna politika, kao što je sada slučaj, onda nam je bolje što prije ući u eurozonu. Ali ako imamo ambicija voditi aktivnu monetarnu politiku, onda je najbolje zadržati monetarni suverenitet što je moguće dulje – izjavio je Rohatinski.
Umjesto Borisa Vujčića koji je suzdržano reagirao na izjave svog prethodnika te je priču o monetarnom suverenitetu nazvao “naivnom” s obzirom na uvjete u kojima funkcionira monetarna politika, u ozbiljnu polemiku s Rohatinskim upustio se Velimir Šonje, istraživač i direktor Arhivanalitike. Šonje u svom osvrtu navodi da je funkcionalno tiskanje novca moguće provesti, ali “ono nije poželjno jer se ne mogu očekivati pozitivni učinci – samo negativni, i to jako negativni, ali ne u obliku inflacije, već u obliku iskrivljenja funkcioniranja demokracije”.
– Ne može se smetnuti s uma da je ovo zemlja u kojoj je mokri san gotovo svakog političara da pronađe ključeve trezora i makar nakratko doživi orgazmičko dijeljenje kamare para, onaj sudbonosni utjecaj na alokaciju resursa “odozgo” što je najlakše ostvariti kada se pojam novca odvoji od pojma duga, tj. kada novac nekom magijom poteče, a dug ne naraste. Podgrijavanje ideje da se u tom procesu mogu riješiti razvojni problemi podgrijava i iluziju da se bitna razvojna pitanja mogu riješiti izvan demokratskog procesa. U demokratskom procesu određuje se fiskalna politika. A to je teško. U parlamentu treba dokazati zašto je bolje da se novac dodijeli Peri, a ne Marku, Uljaniku, a ne susjednom frizeraju. A to je prokleto teško. Zato ljudima treba iluzija – ističe Šonje te zaključuje da su potrebni hrabrost i odgovornost da se iluzije uskrate.
Nema lakih rješenja
Riječ hrabrost da se preuzme rizik koristi i Željko Rohatinski u svojoj knjizi Kriza u Hrvatskoj gdje je pozvao izvršnu vlast da kanalizira sve raspoložive materijalne, financijske i ljudske resurse prema proizvodnji koja može polučiti najveće multiplikativne učinke. Šonje kaže da se takvim izjavama bivši guverner svrstao među hrvatske ekonomiste koji godinama u javnosti ostavljaju dojam da su rješenja jednostavna i nadohvat ruke.
Pogledajte i video o uvođenju eura:
Ne.