Poput ciničnog meteorologa Phila Connorsa u filmu "Beskrajni dan", koji stalno proživljava isti dan, turistička industrija budi se treću sezonu zaredom u sličnoj noćnoj mori. U filmu hrvatskog turizma nema ničeg zajedljivog, samo briga, već poznata neizvjesnost i isti skup nepoznanica: ne zna se kakva će biti sezona, nejasno je hoće li išta biti od predsezone, priprema li konkurencija neke izvanredne poteze koji bi sve mogli dodatno otežati.
Dvije godine sve turističke želje, planove i ambicije u škripcu je držala korona, sada je sve u sjeni rata u Ukrajini. Sjenka je pala nakon odličnog turističkog početka godine. Europljani, siti korone i restrikcija i željni putovanja, nagrnuli su s rezervacijama, pa ih je u siječnju za odmor na Jadranu na trenutke bilo više nego i u istom mjesecu za turizam rekordne 2019. Hrvatska nije bila izuzetak, samo dio općeg trenda.
U svijetu je tijekom siječnja poduzeto čak 130 posto više međunarodnih putovanja nego prije godinu dana, a broj međunarodnih putnika je, prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), porastao za 18 milijuna. Rast su zabilježile sve turističke regije u svijetu, a Europa ponajveći. Ovogodišnji siječanj je po broju inozemnih putovanja na europskom kontinentu bio 199 posto bolji nego 2021. Mediteranskom dijelu Europe išlo je pritom i bolje od toga, bilježe u UNWTO gdje ne kriju zabrinutost zbog zbivanja u Ukrajini. Ako sukobi uskoro ne završe, međunarodni turizam će, procjenjuju u toj organizaciji, u najmanju ruku izgubiti 14 milijardi dolara, koliko globalnim turističkim prihodima godišnje pridonesu ruski i ukrajinski turisti. Rat, naravno, stvara i opću psihozu te pritisak na troškove putovanja, posebice na duge letove između Europe i istočne Azije koje obilazne rute produljuju i poskupljuju, a svakako dodatno potkopava opće gospodarske prilike ionako načete pandemijom.
- Očekivali smo da će 2022. godina u turizmu donijeti smanjivanje rizika povezanih s pandemijom COVID-19, te da će se intenzivirati oporavak turističkog prometa u Hrvatskoj. No, rat u Ukrajini otvorio je novu, sigurnosnu vrstu ugroze i stvorio izuzetno visoku neizvjesnost u pogledu daljnjih scenarija. To znači da se ove godine ponavlja stanje neizvjesnosti s početka 2021., kada je bilo upitno pod kojim pretpostavkama napraviti godišnje budžete u turističkim kompanijama - kaže Sanja Čižmar, direktorica i osnivačica boutique consulting kompanije 505 savjetovanje, specijalizirane za hotelijerstvo i turizam.
- Trenutačno je i kod hotelijera i u privatnom smještaju došlo do zastoja rezervacija za ovu sezonu. Naročito je loše stanje rezervacija za tekući mjesec, što govori o znatno povećanom oprezu i strategiji čekanja turista da bude nešto izvjesniji daljnji tijek ratnih događaja. Zanimljivo je da smještajni objekti najviše kvalitete imaju mnogo bolji trend rezervacija od ostalih objekata srednje kvalitete. Za glavnu ljetnu sezonu su rezervacije do početka rata u Ukrajini dobro išle, ali su trenutačno usporene. No, vjerujem da će se i ove godine raditi o velikom broju rezervacija u posljednji trenutak i, ako se rat ne proširi izvan Ukrajine, vjerujem da možemo očekivati uspješnu glavnu ljetnu turističku sezonu - smatra naša sugovornica.
Hrvatska kao visoko sezonalna turistička destinacija Mediterana, koja je u pretpandemijskim godinama tijekom srpnja i kolovoza ostvarivala oko 58% ukupnog godišnjeg broja noćenja (tijekom pandemije i više od 66%), i ove će godine glavni dio turističke utakmice igrati u dva ljetna mjeseca. Iako, dosta dobro stoji i rujan. Barem prema tome kako trenutačno govore turoperatori u Njemačkoj, koja je najizdašnije europsko emitivno tržište i nerijetko diktira turističke trendove. Hrvatskoj, dakako, u prilog ide zemljopisna pozicija i blizina ključnim srednjoeuropskim tržištima, te činjenica da gosti u najvećem broju dolaze cestovnim prijevozom.
- Ovo je u uvjetima nesigurnosti turistima jako važno, jer im omogućuje povećanu fleksibilnost. S druge strane, realizacija s dalekih aviotržišta, poput SAD-a, bit će vjerojatno znatno slabija u odnosu na tržišno normalne godine. Gosti s dalekih tržišta imaju drukčiju percepciju ratnog rizika te blizine Hrvatske i Ukrajine, posebice u kontekstu geopolitičkih spekulacija o povećanim rizicima regije Balkana s obzirom na moguću rusku agresiju. Stoga će ovom situacijom osobito biti pogođene naše destinacije ovisne o aviodostupnosti s većim udjelom američkog tržišta, poput Dubrovnika. U tom kontekstu, bolje će proći turističke destinacije na jugozapadu Europe, poput Španjolske, Portugala i Francuske, koje su udaljene od ratnog područja, a daleka tržišta percipiraju ih kao sigurnije zone - smatra dr. Čižmar.
No, Hrvatska bi se mogla ušuškati u zlatnoj sredini. Nije u poziciji Španjolske, Portugala ili Francuske, ali ni u problemima u kakvima je, recimo, turski turizam koji je snažno ovisan o ruskim i ukrajinskim turistima. Lani je Tursku posjetilo 4,7 milijuna Rusa i dva milijuna Ukrajinaca, a činili su oko 25 posto svih stranih gostiju. Zbog ruske invazije, turski domaćini ukrajinsko tržište u 2022. već smatraju praktički izgubljenim, dok se iz Rusije nadaju posjetu u najboljem slučaju oko dva milijuna gostiju. Situacija se, naravno, može promijeniti, ali turski turoperatori već najavljuju da će rusko-ukrajinske turiste pokušati nadoknaditi na drugim tržištima, pa i u spomenutoj Njemačkoj koja spada u najvažnije tržište za hrvatski turizam.
Prošle godine turski domaćini ugostili su, inače, tri milijuna njemačkih turista, a ove godine ciljaju milijun i pol više od lanjskog broja. Po sistemu spojenih posuda, svaki Nijemac više u Turskoj, bit će Nijemac manje u nekoj drugoj zemlji. Za kojim će sve alatima turska turistička industrija posegnuti da bi namaknula goste tek će se vidjeti, ali u nekim drugim kriznim situacijama prijašnjih godina nije se libila posegnuti ni za tzv. cijenama pozivnicama. Može li tako preoteti i neke potencijalne hrvatske goste neće se, s obzirom na očekivani trend last minute bukinga, znati do zadnjeg trenutka. Predsjednik uprave biogradske turističke kompanije Iirija d.d., Goran Ražnjević vjeruje da od takvog razvoja događaja ipak ne treba previše strahovati.
- Turska je prvenstveno aviodestinacija, a Hrvatska je u posljednje dvije godine, silom prilika, postala primarno autodestinacija, što će s obzirom na i dalje prisutnu pandemiju i dodatnu neizvjesnost uzrokovanu ratom u Ukrajini, i u ovoj poslovnoj godini biti ključna odrednica hrvatskog turizma i, dakako, njezina komparativna prednost u odnosu na destinacije na Mediteranu. Pa i one koje karakteriziraju iznimno niske last minute cijene. S druge strane, Turska ima i drugi profil gostiju, a nema sumnje da će, kao i ostale destinacije na Mediteanu koje su ukrajinske i ruske goste imale u puno većem obujmu nego Hrvatska, pokušati nadoknaditi njihov izostanak na drugim tržištima. No, mislim da značajan damping cijena u odnosu na ostala vodeća mediteranska tržišta nije realno očekivati, a onda ni neki značajniji utjecaj na cjenovnu politiku hrvatskih turističkih kompanija. Pogotovo u svjetlu općeg rasta cijena, posebice energenata na globalnoj razini, koji bitno utječu na troškove putovanja. Pritom, ponavljam, Turska je prvenstveno aviodestinacija - govori Ražnjević, čelnik Ilirije, koja je do izbijanja rata planirala punu aktivaciju svih svojih kapaciteta u 2022.
Logično, sve je ukazivalo na to da će veća procijepljenost europskog stanovništva i ublažavanje mjera za putovanja i okupljanja omogućiti novi iskorak i oporavak potražnje tijekom cijele godine. Umjesto toga, rat i usporen priljev rezervacija i iščekivanje daljnjeg razvoja situacije u Ukrajini.
- Otkazivanja rezervacija trenutačno nema, računamo s last minute bukingom i u konačnici, ako se sigurnosna situacija u Europi ne pogorša, vjerujem u minimalno ostvarenje rezultata kakvi su bili u prošloj godini - procjenjuje Ražnjević i otkriva da je hotelijerski dio biznisa najviše pogođen novonastalom situacijom. - Tako je bilo i prethodne dvije godine. Za razliku od sektora nautike koji karakterizira cjelogodišnja poslovna aktivnost i iznimna otpornost poslovanja, sezona se dosad odvijala vrlo dobro, a stanje rezervacija i bukinga dobro je i u sektoru kampinga. Ostaje nam sada da aktivno pratimo situaciju, a za glavnu sezonu se pripremamo, unatoč nestabilnoj geopolitičkoj situaciji, kao da će se odvijati u punom obujmu. Znatno smo investirali, zapošljavamo i trenutačno imamo čak devet posto zasposlenih više nego rekordne 2019., što dovoljno govori o našim poslovnim očekivanjima i pripremljenosti za glavnu sezonu - kaže Ražnjević i otkriva da je Ilirija tijekom dvije pandemijske godine ostvarila pozitivne poslovne rezultate i znatnu profitabilnost.
Dakako, ni jedna hotelska kuća, pa ni Ilirija, ne isključuje kompliciranje ratne situacije i scenarij u kojem bi se moralo posegnuti za izvanrednim prodajno-markentiškim aktivnostima uključujući i korekcije cijena. One su, inače, definirane znatno prije izbijanja rata u Ukrajini i u pravilu su više nego lani. Nakon minimalnih pandemijskih poskupljenja, mnogi domaćini su se, vođeni očekivanom znatnijom normalizacijom turističke potražnje i početnim optimizmom, odlučili na osjetnije povišenje cijena u 2022. Analitičari kažu da je smještaj u odnosu na lani poskupio od 15 do čak 40 posto, a u nekim slučajevima oglašene su cijene i više od 50 posto nego lani. Unatoč nepopularnosti takvih poteza među potencijalnim gostima, u uvjetima visoke inflacije, znatnog rasta cijena energenata, hrane i pića, troškova radne snage..., smatraju to logičnom mjerom minimiziranja rizika pada profitabilnosti.
No, želje i potrebe su jedno, a realizacija drugo. Veliko je pitanje kako će tržište podnijeti poskupljenja i priča s cijenama za 2022. vjerojatno nije završena. No, bit će to igra živaca u kojoj pritisak već rade najave masovnog last minutea, ali i činjenica da, recimo, hoteli s četiri zvjezdice u nedalekoj Crnoj Gori ili Albaniji, uz niže cijene nego u Hrvatskoj, bilježe vrlo dobar tempo rezervacija. Kako god, eventualna sniženja svakog gosta obraduju, a posebno bi dobro bila primljena među našim građanima koji si već dugo ne mogu priuštiti najbolje od jadranskog turizma. No, dok se ne pokaže da se objekti po prvotno istaknutim cijenama ne pune željenom dinamikom, hotelijeri sigurno neće posezati za svojim tehnikama tzv. revenue managementa zahvaljujući kojima u svakom trenutku mogu intervenirati u cijene.
- Iz današnje perspektive i s današnjim saznanjima nije moguće procijeniti kakvu turističku godinu možemo očekivati. Pogled prema ovoj sezoni, izuzmemo li Domovinski rat, nikad nije bio neizvjesniji u novijoj povijesti hrvatskog turizma. Toliko toga nas je zadesilo da je u tzv. magičnoj formuli uspjeha premalo sigurnih, poznatih činjenica, a s druge strane previše nesigurnih i nepoznatih, da je teško reći neku suvislu predikciju. Sve ovisi o tome do kada i kakvim intenzitetom će se odvijati ratna djelovanja, a nadajmo se i da se sukobi neće preliti na druge zemlje. Pritom, ratna zbivanja su samo jedan kriterij za procjenu štete, a drugi će biti kolateralni utjecaj rata koji se očituje u izbjegličkoj krizi i svemu što ona nosi sa sobom, utjecaj inflacije, poskupljenja naftnih derivata pa do mogućnosti znatnijih nestašica, utjecaj poskupljenja živežnih namirnica itd. Cijeli lanac normalnog funkcioniranja dolazi u krizu, a to onda poskupljuje sve operacije u tom lancu. Kompletna šteta se na kraju odražava na običnog čovjeka na kojeg mi gledamo kao našeg potencijalnog gosta - podsjeća direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević.
- Postoji više mogućih scenarija. Prvi je da se uskoro postigne mir bilateralnim pregovorima zaraćenih strana, što bi Hrvatskoj omogućilo slične turističke rezultate onima iz 2021., vjerojatno i bolje. Završe li ratna razaranja do kraja lipnja, turistička godina bi još uvijek mogla biti vrlo dobra. No potraju li dulje od toga, to će znatno utjecati na svjetsko gospodarstvo, a time i na putovanja te u konačnici i na ishod turističke sezone kod nas.
Čelni čovjek TZ Istre apelira i da se zadrži ozbiljnost po pitanju COVID-a. To je jedna od rijetkih stvari na koje u ovoj situaciji možemo utjecati i itekako će imati težinu kada Europljani budu birali destinaciju, koliko god to u trenutačnoj slici zamagljenoj ratnim događajima nije u prvom planu. Nacionalna oznaka sigurnosti Safe Stay in Croatia, stoga, ostaje aktualna, ali turističke vlasti dinamiku promocije i drugih aktivnosti prilagođavaju i novim okolnostima. Ministrica Nikolina Brnjac kaže da fokus ostaje na održivosti i odgovornosti, ali i na porukama o nezaboravnom, opuštajućem iskustvu koje turisti mogu iskusiti u hrvatskoj turističkoj ponudi svih krajeva tijekom cijele godine.
- Radi toga smo i kreirali oznaku održivog turizma "Croatia, naturally yours", odnosno "Hrvatska, prirodno vaša". S obzirom na to da turisti traže mirna odredišta, izvornu prirodu te aktivnosti u kojima se osjećaju sigurno i ugodno, poseban naglasak stavit ćemo i na nastavak kampanje "Doživite domaće. Istražite ruralnu Hrvatsku". Ta kampanja na najljepši način otkriva mnoga neotkrivena bogatstva koja imamo i njome i ove godine želimo privući domaće goste, ali i strane - kazuje ministrica turizma i sporta i ilustrira koliko je dobro ova turistička godina počela.
- Za razliku od prijašnje dvije godine, turistički promet se od početka 2022. odvija gotovo neometano, a tome u prilog govore i podaci da smo po dosad ostvarenim noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. na 95 posto. Dosad je buking bio i 10 posto viši nego u 2019., sada je zbog okolnosti usporen, ali nije stao. U ovom trenutku je teško procjenjivati što će biti do kraja godine, nadajmo se samo da će strašna agresija na Ukrajinu uskoro završiti. S naše strane ćemo poduzeti sve kako bismo maksimalno iskoristili prilike koje nam se pruže. Pozitivno je što ljudi imaju veliku želju za putovanjima te je prednost Hrvatske što osim blizine može ponuditi i prekrasnu prirodu, mir, kvalitetu i održivost, što turisti i traže. To smo potvrdili i protekli tjedan u posjetu Češkoj, gdje postoji veliki interes za putovanja, a Hrvatska je prvi odabir - optimistična je Brnjac.
Puno više od optimizma turističkoj branši i ne preostaje. Predstoji sezona za koju je izvjesno jedino da oko 300.000 ruskih i ukrajinskih turista neće doći. Ove druge možda ćemo i sretati na našem moru, ali kao sezonce, budući da Hrvatska, poput Grčke i nekih drugih zemalja, nesretnim ljudima u izbjeglištvu pruža priliku da se zaposle ako žele.
