Domaća farmaceutska industrija među najvećim je izvoznicima na rusko tržište pa njezino poslovanje trpi zbog nemira i devalvacije tamošnje valute rublja.
Ponajprije iz tih razloga prihodi Jadran galenski laboratorija pali su u 11 mjeseci prošle godine na godišnjoj razini za sedam posto, rekao nam je u nedavnom intervjuu čelnik JGL-a Ivo Usmiani. Bolje prolaze oni kojima su ugovori vezani za drugu valutu, euro ili dolar, ali takvih je manje.
Od veljače do kraja rujna tečaj rublja bio je na razini od oko 50 rubalja za jedan euro, onda je uslijedio nagli uspon eura, koji je kulminirao sredinom prosinca kada se samo nakratko približio razini od sto rubalja, neposredno nakon intervencije ruske središnje banke oštrim povećanjem kamatnih stopa sa 10,5 posto do čak 17 posto. Nakon poruke ruskog predsjednika da neće dirati u ruske devizne rezerve i ograničenja izvoza žitarica te o mjerama kontrole kapitala, trend pada ipak je zaustavljen te se trenutačno vrijednost rublja kreće na razini od oko 69 rubalja za euro. Pa je krajem prosinca euro prema rublju bio za oko 38 posto jači nego tri mjeseca prije, a analitičari HGK zaključuju da se trend kreće prema stabilizaciji tečaja. Usmiani kaže da u cilju zadržavanja profitabilnosti smanjuju zalihe proizvoda u veledrogerijama u Rusiji i Ukrajini te razinu potraživanja s ciljem smanjenja kreditnog rizika.
A zbog devalvacije ruske valute krenuli su u hedgiranje tečaja, odnosno osiguranje od valutnog rizika, usluge koja je skupa, ali u vrijeme neizvjesnosti kretanja valute isplativa. Bez obzira na zbivanja na tamošnjem tržištu JGL je tamo povećao prihod za osam posto, a u Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu i dalje je među 50 najvećih kompanija po prihodu. I menadžment Belupa u cilju zaštite od tečajnih razlika smanjio je početkom 2014. izloženost na tržištu Rusije, odnosno isporuke distributerima, dok su u trećem kvartalu lani povećane isporuke pa nije bilo nikakvih utjecaja na prodaju, štoviše u devet mjeseci prodaja u ljekarnama povećana je za 11 posto, piše u financijskom izvješću Podravke. U Belupu i napominju da bez obzira na situaciju tržište CIS-a i dalje ostaje prioritetno. Lukaps izvozi oko 20 posto svoje proizvodnje u Rusiju, no ne osjeća posljedice devalvacije rublja jer su im svi ugovori u dolarima. Usmiani kaže da su i oni do prije dvije godine imali ugovore u eurima i dolarima, no zahtjev je bio da se prijeđe na rusku valutu. Činjenica je da pri ugovorima u drugoj valuti i Rusima nastaje problem jer moraju nabaviti dolare ili eure pa stoga to očito izbjegavaju kada je riječ o tvrtkama s kojima više posluju.
Zbog lošijih očekivanja vezanih za prihode i dobit tvrtkama koje posluju u Rusiji pala je i vrijednost dionica. AD Plastiku u posljednja tri mjeseca cijena dionica pala je za oko 30 posto, Podravki oko 15 posto, a Končaru oko 12 posto. Analitičari HGK kažu da bi hrvatske izvoznike u Rusiju moglo zabrinjavati srednje i dugoročnije kretanje gospodarstva Rusije koje je trenutačno u trendu značajnog ublažavanja dinamike rasta, a za sljedeću godinu predviđa joj se pad BDP-a od četiri posto.
Predviđanja loša pa rizik treba smanjiti
Neke banke nude osiguranje od valutnog rizika vezanog uz rubalj (hedging), a neke tvrtke, poput JGL-a, već ga koriste. Kako kažu analitičari HGK, na plitkom hrvatskom financijskom tržištu hedging kao instrument upravljanja valutnim rizikom putem izvedenica poput futures ugovora, opcija ili spot ugovora hrvatske kompanije nisu dosad značajnije koristile, primarno zbog neinformiranosti o njihovim mogućnostima i percepciji o njihovoj nedovoljnoj učinkovitosti te previsokoj cijeni. No, tvrde, možda je došlo vrijeme promjena u okružju globalnih gospodarskih i financijskih nesigurnosti te oštrih šokova. Osiguranje od rizika na ruskom tržištu bitno je jer su predviđanja da je kriza najozbiljnija od 1998. godine, a Standard & Poor's prognozira da bi Rusija uskoro mogla izgubiti svoj investicijski kreditni rejting.
