Premda su znanost i praksa često kilometrima daleko, Visoku poslovnu školu Zagreb odnedavno vodi Lukša Lulić koji ima dosta utakmica u nogama u realnom sektoru. Bivši direktor ekonomskih poslova, nabave i prodaje u HEP Opskrbi, član uprave i izvršni direktor za komercijalne poslove Tifona, direktor u Ini, Energopetrolu i Tvornici električnih žarulja, doktor je ekonomskih znanosti koji u dekanskom mandatu želi primijeniti kompetencije stečene kroz dobra, ali i loša iskustva iz prakse. Razgovarali smo o tome kako će voditi školu, kakva je situacija u privatnom školstvu i njihova specifična pozicija, s obzirom na to da im je osnivač Pučko otvoreno učilište u vlasništvu Grada Zagreba.
Privatno je školstvo u najtežoj situaciji u svojoj povijesti. Kako posluje Visoka poslovna škola Zagreb?
Kriza je duboka, nije zaobišla niti razvijenije zemlje pa je prisutna i ovdje. Mi smo privatna visoka škola koja posluje po tržišnim uvjetima, a veliki problem privatnih visokih učilišta je taj što u našem društvu još uvijek nije običaj ulagati vlastita sredstva u obrazovanje. U razvijenim zemljama roditelj od početka razmišlja kako će obrazovati svoju djecu. Školarine za najkvalitetnije privatne fakultete koji osiguravaju poslovnu karijeru višestruko su veće od naših. No, naravno, u našim uvjetima treba biti socijalno osjetljiv.
Je li vam u krizi pao broj polaznika?
Prošla je godina bila nešto slabija, no upravo zato radimo na novim programima koji će biti u skladu s potražnjom i potrebama tržišta. Ponajprije želimo uspostaviti diplomski studij koji će biti nastavak na postojeći preddiplomski program, a koji naši studenti očekuju i traže. Grad Zagreb, kao naš vlasnik, prepoznao je potrebu da naša institucija pruži ovaj segment kvalitetnih stručnih obrazovnih programa građanima Zagreba, kao i svim ostalim zainteresiranim studentima pa nas podržava u nastojanjima da programe proširimo, a isto tako, da ponudimo i neke nove za kojima se osjeća potreba na tržištu.
Koliko tvrtke plaćaju programe u VPŠZ-u za svoje djelatnike, a koliko sami pojedinci?
Maksimalno smo se prilagodili i pružamo studentima brojne mogućnosti obročnog plaćanja
Ima određen broj tvrtki koje plaćaju školarinu svojim djelatnicima u cijelosti. No, ima također i velik broj onih izvanrednih studenata koji sami odlučuju financirati svoje školovanje kako bi napredovali na poslu. Oni se samostalno financiraju, uz pomoć kredita ili uz obročno plaćanje. Imamo i velik broj malih poduzetnika koji žele steći znanja o marketingu i komunikacijama kako bi uspješnije poslovali. Danas tvrtke sve više prepoznaju važnost kvalitetnog i obrazovanog kadra pa je iz godine u godinu sve više tvrtki koje se odlučuju ulagati u obrazovanje zaposlenika.
Kakva je kvaliteta visokog privatnog školstva? Što vi nudite, a ne nude sveučilišta, da bi netko izabrao vaš program i platio ga?
Na pitanje o kvaliteti visokog privatnog školstva u Hrvatskoj nije jednostavno odgovoriti jer se zasad, koliko mi je poznato, ne provode neovisna sustavna istraživanja. Problem je što privatni stručni studiji u Hrvatskoj još nisu dobili status koji zaslužuju i još nema realnih rang-listi po pitanju kvalitete, a sama cijena pojedinih studija ne mora biti i garancija kvalitete. Vjerojatno treba proći još nekoliko godina da bi pojedine privatne visoke škole i veleučilišta zauzeli svoje pravo mjesto u sustavu obrazovanja. Na ovo stanje velikim dijelom utječe i nedovoljna informiranost javnosti, primjerice, ne piše se o tome kako su stručni studiji podvrgnuti kontinuiranom strogom vrednovanju i kontroli koju provode komisije Agencije za znanost i visoko obrazovanje sastavljene od hrvatskih i inozemnih stručnjaka da bi zadržali dopusnicu za rad. Prednost svakog stručnog studija, za razliku od sveučilišnog, okrenutost je programa prema konkretnim stručnim poslovima, dakle učenje kako bi se studenti poslije što lakše snašli pri obavljanju konkretnih zadataka. Mi nudimo jedinstveni integrirani studij marketinga i komunikacija, i to doživljavamo kao prednost. Na našoj visokoj školi u svakoj generaciji imamo i posebno nadarene studente pa smo za njih pokrenuli kreativni odjel, u kojem takvi ambiciozni studenti na volonterskoj bazi rješavaju konkretne zadatke iz prakse, promovirajući visoku školu na najbolji način. Samoinicijativno uređuju studentski list, organiziraju događanja, osmišljavaju kampanje za razne naručitelje i produciraju spotove koji služe promociji škole i njezinih programa. Nama ovdje nije cilj rušenje konkurencije i stvaranje profita, već opći interes i javna potreba, a na zadovoljstvo svih građana Zagreba i Hrvatske.
Dosad ste radili kao menadžer u državnim i privatnim tvrtkama. Je li vam vođenje fakulteta velika promjena?
Mjesto dekana veliki mi je izazov. Naglasio bih da je danas dekanska pozicija istodobno i menadžerska jer je upravo to sinteza iskustva i znanosti.
Imate li problema s naplatom?
U današnjim uvjetima svi imaju problema s naplatom potraživanja. Maksimalno smo se prilagodili i pružamo studentima brojne mogućnosti obročnog plaćanja, trudimo se imati razumijevanje za posebne okolnosti koje zadese pojedince u granicama koje nam ne ugrožavaju poslovanje. Nastojimo se ljudski postavljati prema problemima naših studenata.
Kakvi su vam planovi za budućnost?
Intenzivno radimo na realizaciji međunarodne suradnje. Razvijamo program po vertikali pa ćemo, nadamo se uskoro, svojim studentima ponuditi diplomsku razinu postojećeg programa, ali i proširiti ponudu preddiplomskih stručnih studija novim programima za kojima se osjeća potreba na tržištu, kako studenti ne bi odlazili u inozemstvo, a sve to uz punu podršku Grada Zagreba kao vlasnika. Ostvarenjem novih programa Visoka poslovna škola Zagreb ima namjeru postati vodeće veleučilište u Hrvatskoj – Veleučilište Zagreb.
