Posrednici u osiguranju neće morati ispuniti minimalne odrednice samo u kontekstu znanja oko distribucije proizvoda, nego i edukaciju oko pritužbi potrošača i poslovne etike, pojasnila je posljedice implementacije europske direktive IDD u hrvatsko zakonodavstvo Ljiljana Orlovac iz Hanfe, na Hrvatskim danima osiguranja u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje. Te promjene, koje Europska unija uvodi kako bi popravila poziciju potrošača stupaju na snagu 23. veljače 2019. i dotad će svi posrednici morati imati ispunjene uvjete stručnosti, minimalnih znanja i kontinuirane edukacije od 15 sati godišnje koju propisuje nova legislativa.
– Prijedlog Hanfe je da se tih 15 sati ispuni godinu dana nakon datuma stjecanja licence. Znači ako je netko licencu dobio 1. lipnja 2018. ovih 15 sati mora ispuniti do 1. lipnja 2019. – objasnila je Lj. Orlovac.
Istaknula je da će supervizor biti fleksibilan te priznavati i ranije edukacije, ali i dopustiti naknadno odrađivanje nedugo nakon datuma kad zakon stupa na snagu.
Ne mijenja se samo Zakon o osiguranju (142 članka, od čega 40 ključnih) nego se i sva legislativa s kojom se osiguravateljski sektor treba uskladiti. “Proizvođači osiguravajućih proizvoda”, kako ih nazivaju europski regulatori, dužni su ispuniti i propise vezane uz stručnost i primjerenost ključnih funkcija koje se implementiraju kroz direktivu Solvency II, a odnose se na članove uprava, ostatak menadžmenta i osobu zaduženu za nadgledanje distribucije osiguranja u društvima.
– Direktivom se cijelo tržište želi dovesti na određenu razinu u prodaji, s primarnim ciljem zaštite potrošača: definirati koji mu proizvod treba, je li prikladan i primjeren za njega – istaknula je Lj. Orlovac. Osiguravatelji su prilično benevolentno reagirali na promjene, iako im donose povećanje troškova i nadogradnju IT rješenja, no muči ih postizanje krajnjeg cilja.
– Jesam za edukaciju, da naši proizvodi budu razumljivi krajnjem potrošaču, ali hoće li ta hrpetina papira dovesti do toga da mu bude razumljiviji proizvod ili će mu biti manje razumljiv i izazvati efekta: sve ću potpisati, samo da ne moram čitati? – rekla je Danijela Husinec iz Triglav osiguranja. Povukla je paralelu sa situacijom u životnim osiguranjima s investicijskom komponentom koji su, kaže, primarno trebali biti namijenjeni obrazovanijim klijentima.
– Sve su češće sudske tužbe u kojima osiguranici žele dokazati da nisu bili dovoljno informirani, što je očito i istina! Ali potpisali su da preuzimaju odgovornost. Onda dođete do suca i pokažete mu sve obavijesti koje ste godišnje slali klijentu i on kaže: “To je sve istina, vi ste ga obavještavali svake godine, što je i vidljivo, ali to nije bilo razumljivo” – otkriva Danijela Husinec i dio koji dobiva pravni epilog.
Petar Rebernišak, predsjednik Udruženja Društava za zastupanje u osiguranju pri HGK smatra da će zakonska obveza educiranja zastupnika dovesti do poboljšanja usluge prema potrošaču.
– Potrošač sad dolazi na prvo mjesto, konačno se povjerenje u industriju, koje smo u bili izgubili, može vratiti – rekao je Rebernišak.
Financijska pismenost potrošača za donošenje informirane odluke
Ključ je u financijskoj pismenosti, smatra Miho Klaić, predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju pri HGK. Podsjeća da se ona u Japanu uči od vrtića, a u Finskoj đaci rade “case study”.
– Potrošaču treba jasno i razumljivo objasniti proizvod da bi mogao donijeti informiranu odluku. Očekujemo od osiguravateljne industrije da ti proizvodi budu jednostavniji, da se mogu lakše razumjeti – rekao je Klaić.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...