Krajem prošle godine u blokadi je bilo 18.962 poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 6,9 milijardi kuna, a najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 44,4 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 3,1 milijardu kuna, što je i očekivano s obzirom na to da je u gradu Zagrebu sjedište najvećeg broja poslovnih subjekta, navode iz Fine.
Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 11,4 posto ili dugom od 800 milijuna kuna, Primorsko-goranske s udjelom od 6,3 posto ili 400 milijuna kuna duga, Zagrebačke s udjelom od 6,1 posto ili 400 milijuna kuna duga te Osječko-baranjske s udjelom od 5,2 posto ili dugom od 400 milijuna kuna.
Na poslovne subjekte navedenih pet županija odnosilo se 73,4 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.
Ostalih 26,6 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija s udjelima od 0,4 posto u Ličko-senjskoj do 4,4 posto u Istarskoj i 4,5 u Šibensko-kninskoj županiji.
Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 687,5 tisuća kuna. Slijede poslovni subjekti Šibensko-kninske županije s prosječnim dugom od 425,48 tisuća kuna.
Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 364,26 tisuća kuna, što je za 36,2 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 571,32 tisuće kuna, navode iz Fine.
Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Međimurskoj županiji i iznosi 120,48 tisuću kuna.
U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug smanjen u svim županijama, i to od 10,7 posto u Primorsko-goranskoj do 63,4 posto u Vukovarsko-srijemskoj, 64,1 posto u Virovitičko-podravskoj, 64,5 posto u Sisačko-moslavačkoj i 83 posto u Međimurskoj županiji.
Iz Fine napominju kako je broj blokiranih poslovnih subjekata i iznos blokade smanjen s osnove postupanja Financijske agencije sukladno odredbi Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., koja je automatizmom prestala provoditi ovrhu po osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe - ne samo građanina već i fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost - a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od 3 godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih 6 mjeseci.
Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini
Pomatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju prosinca 2018. odnosilo 1,6 milijardi kuna ili 23,6 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.
Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 1,3 milijarde kuna duga i udjelom od 18,4 posto, prerađivačka industrija sa 1,2 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 17,7 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 500 milijuna kuna duga i udjelom od 7,9 posto.
Podaci Fine pokazuju da je na kraju prosinca 2018. najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine - njih 3.867. Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 3.550, građevinarstva s 2.332 te prerađivačka industrija s 1.977 blokirana poslovna subjekta.
Pogledajte i video: Glavne novosti u prijedlogu ovršnog zakona
