Globalna bruto financijska imovina povećala se na 168 tisuća mlrd. eura, no i dug je rastao najviše od financijske krize: dok je bogatstvo kućanstava raslo 7,7 posto, dug mu se povećao 6%. Dinamika rasta, ali i razina duga, dosegnula je kritične brojke u Tajlandu, Maleziji, Južnoj Koreji i Kini, općenito u Aziji, s izuzetkom Japana. Najbogatija je zemlja po financijskoj imovini po stanovniku Švicarska koju je lani prestigao SAD, sada drugi. Slijede Švedska, Nizozemska, Belgija, Japan, Singapur, Tajvan, Danska, Kanada, Novi Zeland i Velika Britanija. Hrvatska je 33. s neto financijskom imovinom po stanovniku od 9980 eura.
Spas čvrsta baza iz prošlosti
Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu, koje secira imovinu i dugove kućanstava, prvi je put uvrstilo i novi pokazatelj nacionalne raspodjele bogatstva koji, doduše na prilično neprecizan način, mjeri – nejednakost. Raspodjela bogatstva pogoršala se, prema njemu, u SAD-u, Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Japanu...
– Percepcija da su „stare“ industrijalizirane nacije osobito patile u posljednjih nekoliko desetljeća zbog rastućeg jaza između bogatih i siromašnih u mnogim slučajevima odgovara stvarnosti. U Hrvatskoj je situacija ostala relativno stabilna – tvrde Allianzovi analitičari koji uravnoteženima proglašavaju i Italiju, Španjolsku i Grčku: iako su godine krize i stroge štednje dovele do veće nejednakosti, osobito u posljednje dvije zemlje, one još imaju relativno čvrstu bazu jer je imovina tradicionalno bila vrlo široko raspodijeljena, pojašnjavaju. Globalna srednja klasa porasla je, međutim, zahvaljujući mnogoljudnoj Kini, s pola milijarde ljudi 2000. na 1,1 milijardu. Danas ih samo četvrtina dolazi iz zapadne Europe, Sjeverne Amerike ili Japana, dok je udio Kineza porastao sa 30 na 50%. U istočnoj ih je Europi tek 7 posto.
Kaskamo za regijom
Bogatstvo je lani u visokoindustrijaliziranim zemljama raslo ubrzanije nego u zemljama u razvoju, a 44% ukupnog rasta odnosi se na SAD. Financijska imovina hrvatskih kućanstava rasla je duboko ispod regionalnog prosjeka; 2,6 posto, najmanje u šest godina. Globano, rehabilitiralo se ulaganje u dionice i investicijske fondove pa je i premašilo razine prije krize; ulaganje u vrijednosne papire raslo je 12 posto i zauzelo udio od 42% u svim vrstama “štednje”. Ulaganja u osiguranja i mirovinske fondove rasla su 5,2%, s udjelom od 29 posto, dok su se depoziti povećali 4,3%, s udjelom od 27%.
