Zagrepčanin Robert Knorr dio je senior tima private equity fonda Mid Europa. Između ostalog odgovoran je za područje jugoistočne Europe i, naravno, Hrvatsku. Upravo taj fond nedavno je ostvario izniman poslovni uspjeh prodavši SBB/Telemah, tvrtku iz Srbije, američkom fondu KKR i time ponovno regiju, koja u posljednjih nekoliko godina nije vidjela mnogo novih međunarodnih ulagača, stavio na investicijsku kartu. Razgovarali smo s njim o tom poslu, ali i o planovima ulaganja.
Uloženo triput uvećali
Prodaja SBB/Telemaha fondu KKR rekordan je izlazak nekog private equity fonda iz investicije na području bivše Jugoslavije, odradili ste ga školski i nakon šest godina prodali biznis.
SBB/Telemach najuspješnija je private equity investicija u bivšoj Jugoslaviji. Mid Europa je 2007. kupila SBB, kabelskog operatera u Srbiji i nizom akvizicija, među njima Telemacha u Sloveniji i BiH, te uz puno organskog rasta, kreirala kompaniju koja je danas triput veća nego prije samo šest godina. I to unatoč krizi, devalvaciji dinara u Srbiji i ostalim negativnim makroekonomskim okolnostima. SBB nastavlja rasti 20-ak posto godišnje, u vrijeme kad većina kompanija u tom sektoru u regiji ili stagnira ili ide unatrag. Za takav uspjeh zaslužan je menadžment SBB/Telemach grupe i fleksibilnost koju pruža partnerstvo s private equity fondom kao što je Mid Europa. Kad smo krenuli u prodaju SBB/Telemacha, našu uspješnu priču prepoznali su mnogi potencijalni investitori, strateški i financijski. Na završetku vrlo kompetitivnog prodajnog procesa odlučili smo potpisati prodajni ugovor sa KKR-om, jednim od najvećih američkih private equity fondova kojemu je to prva investicija u srednjoj i istočnoj Europi.
Možete li reći koliko ste uložili u početku investicije, a koliko je tvrtka vrijedila pri vašem izlasku? Doznajemo da ste kompaniju prodali KKR-u za više od milijardu eura.
Uložili smo oko 200 milijuna eura kapitala. Za vrijeme našeg vlasništva nismo povukli ni jedan euro dividende, sve smo profite ulagali u biznis. Dobili smo i oko 300 milijuna kredita od banaka kojima smo financirali vrlo agresivan rast kompanije. Prodajnu cijenu ne mogu potvrditi zbog ugovora o tajnosti podataka, ali vam mogu reći da smo SBB/Telemach prodali za cijenu koja nam omogućava povrat na uloženi kapital više od tri puta nakon što vratimo kredite.
Koketirali ste svojedobno s B.netom, no naposljetku je tu tvrtku kupio Vipnet. Čini se da telekomunikacije smatrate biznisom u koji vrijedi ulagati, vašim portfeljom već je prošlo nekoliko telekom-tvrtki, a i sada posjedujete ili imate udjela u njih nekoliko.
Da, B.net nam je promakao, a time i malo veći ulazak SBB/Telemach grupe na hrvatsko tržište. PayTV ostaje za nas vrlo zanimljiv biznis. Za neke druge segmente, kao što je mobilna telefonija, imamo sada puno manje apetita. Tržišta su u tom sektoru zasićena, u njima više nema rasta, previše su regulirana, s previše igrača... Usto, tu su i paprene cijene koje operatori moraju platiti za četvrtu generaciju frekvencija. Investitori koji su još uvijek u tom segmentu telekom-tržišta razbijaju glavu time kako će dalje.
Bez financija i nekretnina
Hrvatska vapi za investicijama, planirate li uskoro ulaganje u neku srednju ili veliku tvrtku u Hrvatskoj?
Vrlo bismo rado investirali u Hrvatsku i na tome intenzivno radimo. Imajući u vidu da je Hrvatska relativno malo tržište, ono što ima smisla jest tražiti projekte koji mogu obuhvatiti cijeli prostor bivše Jugoslavije. To smo učinili sa SBB-om, to ćemo pokušati učiniti ponovno, vjerojatno u nekom drugom sektoru.Kako gledate na hrvatsko poslovno okruženje i priliku za posao?Hrvatska, na žalost, već ima po jednog velikog igrača u gotovo svakom od naših glavnih sektora. To nam otežava ulazak na tržište. S druge strane, mi smo velik fond i ne možemo raditi male projekte. Rješenje vidimo u kreiranju jednog regionalnog igrača.Mid Europa posluje od 1999., dosad ste odradili kupoprodaju 30 tvrtki, u vašem portfelju nema startupa, no imate li možda u budućnosti u vidu i takve tvrtke?Ne, ne planiramo se baviti venture kapitalom. Za to nismo najbolje pozicionirani, osim toga srednja i istočna Europa se dosad nisu pokazale kao plodno tlo za takve projekte. To ili radite u Silicon Valleyju ili bolje da uopće ne radite.
Koji su vam sektori trenutačno u fokusu?
Fokusiramo se na sektore koji su usredotočeni na domaće tržište, a ne na izvoz. To su većinom sektori usluga, ali i pojedini sektori proizvodnje okrenuti domaćim potrošačima. Zanimaju nas mediji i PayTV, privatno zdravstvo, prodaja i proizvodnja hrane, prijevoz i logističke usluge, turizam i odmor. Vrlo smo pragmatični i, ako je riječ o dobrom projektu, sektor postaje manje važan kriterij. Ne bavimo se financijskim institucijama i nekretninama.
