U ožujku je u Hrvatskoj izdano 956 građevinskih dozvola, što je 17,7 posto više u odnosu na isti mjesec 2018., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema vrstama građevina, 77,8 posto odnosno 744 dozvole u ožujku izdane su za zgrade, a 22,2 posto, odnosno 212 za ostale građevine, pokazuju podaci DZS-a.
Statistika također pokazuje da je na godišnjoj razini broj građevinskih dozvola izdanih u ožujku za zgrade povećan za 10,9 posto, dok je za ostale građevine skočio za 50,3 posto.
"Osobito dinamično izdavane su dozvole za ostale građevine, čiji je broj, kada je riječ o ožujku, povijesno najveći, što upućuje na brojnost investicijskih namjera u niskogradnji početkom ove godine", ocjenjuju iz Hrvatske gospodarske komore.
Dozvolama izdanim u ožujku predviđena je vrijednost radova od ukupno 3,45 milijardi kuna, što je 30 posto više nego u ožujku 2018.
Pritom je dozvolama izdanim za zgrade predviđena vrijednost radova od 1,89 milijardi kuna, što je 8,7 posto više nego u ožujku 2018., a vrijednost radova kod ostalih građevina porasla je za 70,3 posto, na 1,56 milijardi kuna.
Prema vrstama radova u ožujku je 75,5 posto ili 722 dozvole izdano za novogradnju, a 24,5 posto ili 234 za rekonstrukcije, a isto tako prema izdanim građevinskim dozvolama u ožujku 2019. predviđeno je građenje 1.597 stanova.
U prva tri ovogodišnja mjeseca izdano je ukupno 2.489 građevinskih dozvola, što predstavlja rast od 8,1 posto u odnosu na razdoblje od siječnja do ožujka prošle godine. Predviđena vrijednost radova doseže 7,8 milijardi kuna.
Prema vrijednosti predviđenih radova, prvi kvartal ove godine odskače od prosječnih ostvarenja u prvim kvartalima, jer ne samo da je vrijednost radova za četvrtinu veća nego u istom razdoblju prošle godine, već je i vrijednost radova od 7,8 milijardi kuna povijesno najviši rezultat ostvaren u prvim kvartalima neke godine", ističu iz HGK.
"Očito je da posljednjih mjeseci rastu investicijske namjere, ponajprije kod projekata na ostalim građevinama koje obuhvaćaju ceste, pruge, cjevovode, mostove, brane, sportske terene i slične objekte niskogradnje, što je znatnim dijelom povezano i s napretkom u korištenju raspoloživih sredstava iz fondova EU. Pritom visok rast predviđene vrijednosti radova na takvim objektima upućuje na odobravanje dozvola za veće infrastrukturne radove, čime se osigurava zaposlenost građevinske operative u nešto duljem razdoblju", kažu u HGK.
Navode i da rast zaposlenosti i plaća, niske kamatne stope na stambene kredite te državne poticajne mjere za rješavanje stambenog pitanja potiču rast potražnje za stanovima što, uz rast cijena stambenih nekretnina, podupire rast investiranja u stanogradnju. Stoga se u posljednja četiri mjeseca broj izdanih građevinskih dozvola za stanove kontinuirano kreće iznad tisuću stanova mjesečno, rezultirajući u prvom kvartalu ove godine međugodišnjim rastom od 37,1 posto, uz rast korisne površine stanova od 26,1 posto.
"Simultani rast broja izdanih građevinskih dozvola za zgrade, ostale građevine i stanove, uz istodoban porast vrijednosti predviđenih radova upućuje na izgledan nastavak solidnog rasta građevinske aktivnosti, koji se početkom godine realizira po dvoznamenkastim stopama. U takvim okolnostima ostvarivanje pune dinamike rasta građevinarstva ponajprije ograničava nedostatak potrebnih radnika određenih struka", zaključuju u HGK.
