Hrvatska elektroprivreda (HEP) je jedna od strateških i najvećih hrvatskih tvrtki od čijeg poslovanja ovisi dobar dio nacionalnog gospodarstva. Uz to, HEP je zadnjih godina bio i svojevrsni zamašnjak investicija u našoj zemlji, posebice u obnovljive izvore energije.
Kakva je trenutno situacija u HEP-u, kakvi su im planovi u narednom razdoblju te posebno kako misle nastaviti proces “Zelene tranzicije”, govori Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.
HEP je prošle godine bio lider u investicijama u obnovljive izvore energije. Možete nam ukratko reći koje investicije su završene ili započete te o kolikim ulaganjima se radi?
Da, dobro ste primijetili da smo prošle godine intenzivirali realizaciju ciklusa ulaganja u vjetroelektrane i sunčane elektrane, a koji je pokrenut 2018. godine. Već početkom 2019. preuzeli smo sunčanu elektranu Kaštelir i to je bila prva naša velika sunčana elektrana.
Ove smo godine na istoj lokaciji u redovni pogon pustili i drugu fazu elektrane, snage dva megavata. Posebno smo ponosni na Vis, snage 3,5 megavata, prvu veliku sunčanu elektranu na hrvatskim otocima. Ta je elektrana u pogonu od ljeta prošle godine. Da se malo vratimo u Istru, tamo je od ove godine u trajnom pogonu i sunčana elektrana Marići.
U Dalmaciji smo nakon Visa izgradili još tri sunčane elektrane. Uskoro u redovni pogon puštamo elektranu u radnoj zoni Kosore kod Vrlike, Stankovci su u fazi pripreme priključenja na mrežu, a u tijeku je postupak za ishođenje uporabne dozvole za SE Obrovac. S priključnom snagom od 7,35 megavata to je trenutno najveća sunčana elektranu u Hrvatskoj. U tijeku su još i radovi na izgradnji Sunčane elektrane Cres od 6,5 megavata.
Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna. Najveće pojedinačno ulaganje na području obnovljivih izvora u ovom razdoblju ipak se odnosi na vjetroenergiju.
Ove smo godine, naime, na lokaciji Korlat kod Benkovca u pogon pustili našu prvu vjetroelektranu priključne snage 58 megavata, a u koju smo uložili oko 500 milijuna kuna.
Planirate li nastaviti i kojim tempom i smjerom po pitanju OIE?
Već u ovom trenutku u različitim fazama razvoja imamo pedesetak projekata obnovljivih izvora energije. Od sunčanih elektrana najveći je projekt SE Korlat priključne snage 75 megavata i procijenjene vrijednosti investicije veće od 500 milijuna kuna. Posebnost tog projekta je u tome što će vjetroelektrana i sunčana elektrana Korlat, izgrađene na istoj lokaciji, činiti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.
Od ostalih projekata sunčanih elektrana istaknuo bih elektrane ukupne snage 120 megavata koje ćemo izgraditi na temelju sporazuma o suradnji koje smo sklopili s 11 općina i gradova širom Hrvatske. Uskoro namjeravamo potpisati takve sporazume s još nekoliko općina, a u tijeku je i novi javni poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije, koji je otvoren do kraja godine.
Uz sunčane elektrane, radimo i na razvoju nekoliko projekata vjetroelektrana. U skladu s našom razvojnom strategijom, do 2030. planiramo imati po 350 instaliranih megavata vjetroelektrana i sunčanih elektrana.
Zajedno s novim kapacitetima u ostalim obnovljivim izvorima, prije svega hidroelektranama, to će nam omogućiti da udjel obnovljivaca u vlastitoj proizvodnji povećamo za 50 posto. To znači da bismo 2030. u prosječnim hidrološkim uvjetima umjesto početnih šest, iz obnovljivih izvora proizveli devet milijardi kilovatsati.
Kad ste preuzeli upravljanje HEP-om najavili ste velike investicije, osim u OIE, i u elektrane i sustav općenito?
Ostvarili smo puno. U razdoblju 2018.- 2020. naše su investicije iznosile više od 10 milijardi kuna, a samo lani 4,3 milijarde. Osim spomenutih ulaganja u sunčane elektrane i vjetroelektrane, u tom se razdoblju najznačajnija investicija odnosila na izgradnju novog visokoučinkovitog kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna.
Prošle godine, otvaranjem gradilišta nakoliko pomoćnih građevina, počeli smo realizaciju najvećeg projekta HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, dogradnje postojećeg Hidroenergetskog sustava Senj. Projekt je ukupno vrijedan 3,4 milijarde kuna, a donijet će nam novih 412 megavata snage. Ukupna snaga sustava povećat će se na više od 650 megavata, što je više od snage Zakučca, najveće hidroelektrane u Hrvatskoj.
Prvu fazu dogradnje HES Senj, projekt Hidroenergetski sustav Kosinj, Vlada je proglasila strateškim projektom od državnog interesa. Od ostalih većih aktualnih projekata svakako treba spomenuti 700 milijuna kuna vrijedan projekt revitalizacije toplinskog sustava grada Zagreba, u sklopu kojega unutar tri godine mijenjamo trećinu od ukupno 227 kilometara vrelovodne mreže.
Tu su i projekti koji se sastoje od niza malih pojedinačnih projekata i koji se kontinuirano provode, ali kad se zbroje, brojke su zaista impresivne. Tako smo, recimo, do sada na vlastite zgrade instalirali 62 sunčane elektrane, a širom Hrvatske postavili više od 300 punionica za električne automobile.
Posljednjih nekoliko mjeseci teškoće nam počinju stvarati problemi s nestašicom sirovina te rast cijena i produljeni rokovi isporuke građevinskih materijala na globalnom tržištu. To se onda reflektira na rokove izgradnje nekih naših projekata u tijeku, a i na trajanje postupaka javne nabave.
Neki energetski stručnjaci upozoravaju da se Hrvatska u budućnosti ne bi smjela oslanjati isključivo na sunce i vjetar?
Slažem se, ali tako nešto nitko ozbiljan ni ne zagovara. U energetskoj, niskougljičnoj i krovnoj razvojnoj strategiji RH, to su samo neke od poželjnih tehnologija. Od obnovljivih izvora navode se i ostale koje ne ovise o tome ima li u kojem trenutku dovoljno vjetra ili sunca.
To su biomasa, bioplin, geotermalna energija, a u prvom razdoblju i prirodni plin. Jasno, i hidroelektrane će i nadalje imati značajnu ulogu u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.
A u kakvom su stanju vaše postojeće HE te kakvi su vam planovi po pitanju hidroenergije?
Hidroelektrane su pouzdan izvor zelene i cjenovno konkurente energije i stoga posebnu važnost posvećujemo njihovoj modernizaciji i produljenju životnog vijeka. U ciklus rekonstrukcije i revitalizacije hidroelektrana, koji je pokrenut 2012. godine, do 2030. godine uložit ćemo ukupno oko 3,9 milijardi kuna. Do danas je uloženo nešto više od 1,6 milijardi kuna.
Na kraju ovog investicijskog ciklusa imat ćemo novih 170 megavata uz povećanje godišnje proizvodnje hidroelektrana za 330 milijuna kilovatsati. Što se tiče novih objekata, već sam spomenuo projekt dogradnje HES Senj. Razvijamo i projekte reverzibilnih hidroelektrana koje će biti sve važniji oblik spremanja viškova proizvodnje.
Iz kojih izvora financirate projekte koje ste nabrojali?
Bit ću vrlo konkretan. Što se tiče već spomenutih projekata, sve završene i započete projekte sunčanih elektrana i VE Korlat financirali smo iz vlastitih sredstava, za plinski blok u Zagrebu dobili smo kredit EBRD-a i EIB-a, a financijska konstrukcija za HES Kosinj sastoji se 20 posto od vlastitih sredstava, dok se ostali dio investicije planira financirati iz jednog ili više izvora kreditnih sredstava.
Revitalizacija vrelovoda u Zagrebu, zamjena spojnog vrelovoda u Osijeku, dio infrastrukture za električna vozila, pilot projekt uvođenja naprednih mreža i još pet-šest manjih projekata sufinanciraju se sredstvima iz EU fondova.
Slovenija je započela ‘papirnati’ proces gradnje drugog bloka NE Krško i javno traži potencijalnog partnera. Kakva je tu pozicija HEP-a?
Hrvatska elektroprivreda je suvlasnik NE Krško i naravno da smo upoznati s planovima slovenske strane. Krško, odnosno općenito nuklearne elektrane, pouzdan su i ekonomičan niskougljični izvor električne energije.
Nuklearke nove generacije mogu zadovoljiti najstrože međunarodne standarde nuklearne sigurnosti. Zato apsolutno podržavamo projekt izgradnje drugog bloka i spremni smo sa slovenskim partnerima razgovarati o mogućnostima i modalitetima suradnje.
Kakva je situacija po pitanju nerazriješenih ‘energetskih odnosa’ s elektroprivredama u zemljama bivše Jugoslavije?
Ova Uprava je zauzela aktivni pristup tom pitanju. Činjenica je da imamo dva neriješena slučaja. Prvi je TE Gacko u kojem na temelju ulaganja u vrijeme SFRJ polažemo pravo na vlasništvo jedne trećine elektrane. Električnu energiju iz te elektrane preuzimali smo u razdoblju od 1984. do 1992., kada je BiH, odnosno Republika Srpska nacionalizirala ulaganje HEP-a.
Mi smo Vijeću ministara BiH uputili prijedlog prijeabitraže nagodbe što je preduvjet za pokretanje arbitražnog spora pred međunarodnom arbitražom. Očekujemo odgovor Vijeća ministara. Drugi se slučaj odnosi na ulaganje u TE Obrenovac s rudnikom Tamnava u Srbiji. Isporuka iz Obrenovca u Hrvatsku prekinuta je 1991. godine. Spor koji smo pokrenuli 2018. godine vodi se pred nadležnim Privrednim sudom u Beogradu. Naša potraživanja iznose 755 milijuna eura.
Iako je hrvatsko tržište električne energije liberalizirano, mnogi vaši konkurenti se bune da je i dalje u praksi svojevrsni monopol HEP-a?
Nema riječi o monopolu. Istina je, a što nikad nismo ni skrivali, da nam je cilj zadržati dominantni položaj na tržištu električne energije. Međutim, nećemo se sramiti zbog toga što smo do sada u tome bili vrlo uspješni.
Važno je istaknuti da lojalnost kupaca nismo zadržavali nerazumnim cjenovnim ratom s konkurencijom, nego pouzdanošću i kvalitetom. Pa zar bismo inače ostvarivali takvu dobit, koja je na razini grupe u zadnje tri godine iznosila oko 1,4 milijarde kuna.
Čim ga vidim mogu ispričat cijelu biografiju iako nisam vidovit