Prošla je godine podsjetila pomalo na onu ‘dabogda živio u zanimljiva vremena’. Banke će 2022. godinu zapamtiti po intenzivnim pripremama za uvođenje eura. Ni geopolitička scena nije ostala mirna, a na vjetrometini će s ratom u Ukrajini izložen ostati Sberbank, domaća podružnica ruskog kreditora. Redovi nervoznih štediša natiskali se se ispred dojučer zdrave banke, a klasični ‘bank run’ prisilio je regulatora na privremeno zatvaranje. U dva dana banka nestaje i na politički mig akvizirat će ga Hrvatska poštanska banka za simboličnih 71 milijun kuna. Ulaskom pod kišobran HPB-a spriječena je najveća bankarska kriza u posljednjih desetak godina i netaknutim ostalo 5,6 milijardi kuna u fondu osiguranja depozita. U slučaju likvidacije Fond bi isplatio 3,8 milijardi kuna osiguranih depozita i sveo se na tek 1,8 milijardi.
572,2
milijardi kuna bila je rekordna imovina banaka na prijelazu u godinu eura i taj će se novac po principu 'big bana' u ponoć 31. prosinca automarski pretvoriti u euru
Uz izuzetak Sberbanka, ekonomija će ostati relativno zaštićena. a s njom i kreditori koji će nastaviti bilježiti vrlo dobre rezultate, premda nešto slabije zbog skoka s eurom povezanih stotinjak milijuna eura izdataka.
Ispod 2022. banke će podvući crtu pod 5,3 milijarde kuna dobiti, oko 300 milijuna manje (-4,9%) u usporedbi s izdašnom 2021. Profit se smanjio unatoč rastu neto prihoda zbog povećanih operativnih troškova. Pritom su blago korigirani pokazatelji profitabilnosti: prihod na imovinu smanjio se s 1,2 na 1%, a prinos na kapital s 8,8% na 8,2%. U tim okolnostima smanjio se regulatorni kapital, no pokazatelji kapitaliziranosti ostali su na iznimno visokim razinama sa stopom ukupnog kapitala od 24,6% na razini sustava.
Visoka pokrivenost
Opečena krizama iz 1990-ih domaća regulacija i danas ‘puše na hladno’ motivirajući da kapitalni jastuk bude deblji od minimuma (8%). Pritom je osam najvećih igrača premašivalo ukupnu kapitaliziranost od 20%. Ususret euru imovina banaka je porasla na rekordnih 572,2 milijardi kuna zahvaljujući slijevanju kuna u banke koja će se automatski, bez troškova pretvoriti u eure u ponoć 31. prosinca. Izdašnima će ostati pokazatelji kratkoročne i strukturne likvidnosti: koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) iznosio je vrlo visokih 242,4%, a omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR) dosezao je 179%.
Donijela je 2022. i nastavak provjetravanja portfelja. Iz knjiga banaka prodano je 1,19 milijardi kuna potraživanja, upola manje nego 2021. Iako će njihov izlazak iz bankovnog sustava (uz kreditnu aktivnost) ušminkati ukupnu sliku loših kredita, u javnost nastavljaju izlaziti kontroverzni detalji neuređenog tržišta prodaje dugova te upitne prakse kojima često pribjegavaju tvrtke koje ga naplaćuju, sada izvan kišobrana regulacije. One će naposljetku rezultirati akcijom zakonodavca te konačnom najavom uređenja pravila igre.
Dok se trend pada neprihodujućih kredita nastavio, a njihov udio ukupnom kreditiranju smanjio sa 4,3 na 3:3, razina je još iznad euro-prosjeka (1,8%). Loši krediti padaju kod svih važnijih djelatnosti pa se udio NPL-ova kompanija smanjio na 6,4%, a kućanstava na 5%, dominantno zbog problema s gotovinskim kreditima. Makro situacija je ipak dala obol porastu kredita u svojevrsnom pulsu neizvjesnosti koje odražava znatno povećanje rizika iako klijent formalno obveze nastavlja otplaćivati.
Unatoč nemalim troškovima prilagodbe, kao i trajnim gubitkom mjenjačkih prihoda, banke su bile među najglasnijim zagovornicima uvođenja eura. On neće donijeti samo tektonsku promjenu brisanjem najvećeg rizika, onog tečajnog, već će im osloboditi i ogromnih 15-ak milijardi eura likvidnosti zarobljenih regulatornim propisima obvezne pričuve i minimalno potrebnih deviznih potraživanja. Već s 1. siječnjem 2023. domaći bankari naći će se u slatkim mukama: plasirati kapital u kredite po bitno višim stopama ili ih ostaviti na računu središnje banke da bez rizika skupljaju bitno više kamate?
Bankarstvom u RH dominiraju kreditori u stranom vlasništvu koji kontroliraju gotovo 90% imovine. Lider ostaje Zagrebačka banka, podružnica talijanskog UniCredita, s 26,3% tržišta. Na čelu s Ivanom Vlahom, objavila je 1,79 milijardi kuna neto dobiti (237 milijuna eura), 10,8% manje nego 2021. Rezultati 2022. po prvi puta će nakon dugo vremena pokazati ključne promjene u fundamentima skokom kamatnih prihoda koji odražavaju borbu protiv inflacije ECB-a. Polovina godine u kojoj će rasti cijena novca donijet će Zagrebačkoj banci 2,36 milijardi kuna neto prihoda od kamata, 8,4% više. Neto prihod od provizija i naknada porastao je 16,3%, na 1,2 milijarde kuna, dok su prihodi od trgovanja kliznuli 27%.
I Privredna banka Zagreb, koju vodi Dinko Lucić, vlasnicima u Italiju isporučit će 300-tinjak milijuna kuna veću dobit, 1,43 milijardi kuna (189,2 milijuna eura). S 14,1-postotnim rastom imovina PBZ-a krajem prosinca iznosila je 15,8 milijardi eura, što banci nosi 20,8% tržišnog kolača. ‘Veliku trojku’ zaključuje Erste & Steiermärkische banka, ogranak austrijske grupacije, s 977 milijuna kuna dobiti (127 milijuna eura) ili 15,3% više. Slijedi OTP u mađarskom vlasništvu koji je danas iznad 10% udjela, uz lanjskih 89,6 milijuna eura profita, 7% više.
Pritisak ekstra-poreza
Austrijski Raiffeisen godinu završava s 38-postotnim padom dobiti na 279 milijuna kuna dobiti (37 milijuna eura) i tržišnim udjelom od 8,3%. Državni HPB drži 6% tržišta zahvaljujući 34,4 milijarde kuna aktive (4,5 milijarde eura) uz 132 milijuna kuna dobiti (17,6 milijuna eura), trećinu manje. Premda je preuzeo Sberbank, ekspresno preimenovan u Novu hrvatsku banku, Poštanska će poslovanje ostaviti odvojenim sve do uvođenja eura kada će staviti ‘točku na i’ u toj priči. Addiko s udjelom od 3% i modelom fokusa u sferu potrošačkih kredita, bilježi 51 milijun kuna zarade (6,8 milijuna eura). Ostatak tržišta čini lepeza mikro igrača.
Uvođenje poreza na ekstra dobit pogodilo je i banke koje su prelazile prag 300 milijuna kuna prihoda. U slučaju da im je lanjska bruto zarada bila 20% veća od 4-godišnjeg prosjeka, obvezne su bile platiti jednokratnih 33%. HNB je preliminarno procijenila da će se, prema prolaznom vremenu kvartala, u proračun sliti oko 150 milijuna eura na ime redovnog poreza na dobit te dodatnih 25 milijuna eura na osnovi jednokratnog nameta. Regulator je ocijenio da će on obuhvatiti samo manji dio od osam banaka koji ispunjavaju kriterij prihoda, pri čemu je procijenjeni iznos “relativno nizak u odnosu na neto zarade”, no vlasnici kapitala nisu se tu složili. Iza njih je već bila dvogodišnja zabrana isplata dividende u pandemiji. Iako je profit u prva tri kvartala 2022. porastao četvrtinu na godišnjoj razini, naglo je prikočio u zadnjem kvartalu. To je koincidiralo s najavom ekstra nameta i kreativnim računovodstvom kako ga izbjeći. Od 21 banke na tržištu, njih 19 poslovalo je u plusu dok su gubitak iskazale NHB i J&T, ukupno 265 milijuna kuna ili 35 milijuna eura. Preostale, iza kojih je pozitivna godina, u državni proračun preusmjerile su 1,24 milijarde kuna, oko 1,1 milijardu kuna redovnog poreza te oko 144 milijuna kuna ili 19,1 milijun eura poreza na ekstraprofit.
Nekoliko mjeseci kasnije, dioničari će dati zeleno svjetlo za rekordne isplate dividendi. Zaba je najavila, što iz dobiti prethodne godine što iz zadržanih zarada, vlasnicima dionica proslijediti oko 541 milijun eura, dvostruko više od 2021. i u pitanju je zapravo uvjerljivo najveća dividenda ikad plaćena. I PBZ će sa 189,2 milijuna eura nagraditi svog vlasnika Intesu Sanpaolo, ujedno i jedinog nakon povlačenja sa Zagrebačke burze i istiskivanja manjinskih vlasnika dionica.
S rastom stopa prostor za distorzije trebao bi se smanjiti, no bujanje kamatnih marži tek će postati prvorazredno političko i društveno pitanje u 2023. kada će inflacija nezaustavljivo nagrizati životnih standard građanima, a banke uživati u rekordnim profitima.
