Zbog ocjene da pošte u naseljima s manje od 100 domaćinstava ne mogu poslovati rentabilno, u Sloveniji je do sada otvoreno 113 ugovornih poštanskih ureda.
Riječ je o sustavu kojim se ta služba u malim selima daje u najam, odnosno prepušta slobodnom tržištu pa poštarsku službu preuzimaju lokalni poduzetnici, poljoprivredne zadruge ili manje trgovine.
Proces optimizacije rada mreže poštanskih ureda počeo je 2009. godine, a ubrzan liberalizacijom tržišta poštanskih usluga 2011., u skladu s europskim direktivama. Pošta Slovenije, koja je u vlasništvu države, sada niz godina posluje pozitivno, a planira da bi do kraja iduće godine imala ukupno 180 ugovornih pošta.
Ideja je na početku nailazila na otpore stanovništva u nekim selima koja su dokazivala da su državnu poštu u selu dobili još u vrijeme Franje Josipa pa da je šteta da se prekine tradicija.
Pošta Slovenije planirala je i racionaliziranje poslovanja putem tzv. mobilnih, pokretnih pošta, ali se to nije pokazalo djelotvornim, pa je od 13 pošta na kotačima, po uzoru na pokretne biblioteke, uspostavljena samo jedna, a i ta samo na papiru jer ne radi.
U manjim slovenskim ruralnim područjima često negoduju i zbog smanjivanja mreže bankarskih poslovnica, što se također pravda racionalizacijom poslovanja. Tako će najveća slovenska banka NLB ove godine zatvoriti 15-ak svojih filijala u manjim naseljima, što nije prošlo bez prosvjeda i javnog izražavanja nezadovoljstva.
Iz godine u godinu, sve je češća strategija koncentracije uslužnih djelatnosti, od bankarskih i poštanskih usluga pa sve do frizerskih salona, u okolicu trgovačkih centara koji su starijim osobama bez automobila teško dostupni, a to se osjeća i u gradovima, a ne samo na selu.
>> Hrvatska pošta ostvarila dobit od 128 milijuna kuna
Outsourcing, monetizacija, optimizacija, novi esperanto.