U organizaciji Hrvatskog društva željezničkih inženjera održano je Međunarodno savjetovanje o ulaganjima u željeznicu. Ove godine savjetovanje je trajalo dva dana, a odvijalo se na dvije lokacije, jučer u Zagrebu gdje je domaćin bilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture te danas u Slavonskom Brodu gdje su se predstavile tvrtke oslonjene na HŽ.
U željezničkoj infrastrukturi posljednjih se godina provode brojni projekti i ulaganja, a svrha im je podizanja prijevozne usluge operatera kako putničkog, tako i teretnog. Na dionici od Zagreba do Slavonskog Broda otvoreno je više gradilišta, što pokazuje da je HŽ Infrastruktura krenula u intenzivan investicijski ciklus. Ulaganjima i rekonstrukcijom pruge vlakovi bi do 2020. godine napokon na cijeloj dionici od Zagreba do Slavonskog Broda trebali voziti brzinom od 160 kilometara na sat.
"Prošle godine više od 200 milijuna eura investicija"
- Izvori financiranja su razni, od vlastitih sredstava, sredstava države, kredita svjetske i europske banke za obnovu i razvoj, komercijalnih banaka i svakako EU fondova. Investicijski ciklus pokrenuli smo vlastitim sredstvima. Prošle godine uspjeli smo realizirati više od 200 milijuna eura investicija uglavnom iz vlastitih izvora, što je i najviše uloženih sredstava u željezničku infrastrukturu od kada je Hrvatska samostalna država - kaže Marko Car, član Uprave HŽ Infrastrukture.
- Paralelno smo pokrenuli i proces povlačenja novca iz fondova Europske unije. Iz pretpristupnih fondova do sada smo povukli sredstva za tri velika projekta. Dva su na širem području Slavonskog Broda, jedan je obnova pruge od Vinkovaca do granice sa Srbijom, a drugi između Novske i Okučana, koji je sada u završnoj fazi i tu već vlakovi voze brzinom 160 kilometara na sat. Treći veliki projekt je zamjena signalnog uređaja na zagrebačkom glavnom kolodvoru koji je bio još iz vremena prije drugog svjetskog rata. Brojni su projekti u pripremi, fazi natječaja i realizaciji. Procjenjujemo kako ćemo do 2017.godine imati gotove projektne dokumentacije za oko 2,5 milijarde eura investicija - zaključuje Car.
>>Milijunski planovi za Zagreb i okolicu u HŽ Infrastrukturi
Ah, ah, ah! Kaj je to ulaganje od 200 milijuna eura kad su domaće pruge u tako jadnom stanju da ni 20 milijardi eura ne bi bilo dosta za njihovu potpunu obnovu odnosno rekonstrukciju radi dosezanja suvremenih parametara brzine, propusnosti vlakova i prometne sigurnosti. To što je stanje domaćih pruga katastrofalno, u prvom redu treba zahvaliti našim velikim ministarskim "vizionarima" Čačić Ratku i Kalmeta Bošku koji su, suprotno svim europskim trendovima, dvadesetak godina potpuno zapostavljali obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture te desetke i desetke milijardi kuna iz državnog proračuna ulupali u izgradnju autocesta s kojima danas ne znamo što bismo i koje bi sada najveći živući hrvatski prometni stručnjak svih vremena, doktor seoskog turizma Hajdaš udani Dončić Sinke, "monetizirao" možda za desetak posto iznosa sredstava uloženih u njih. Dođe li do toga, dogodit će se navlas isto što i svojedobno sa sanacijom hrvatskih banaka, koja je stajala 85 milijardi kuna, i njihovom prodajom za pet milijardi kuna. Hoćemo li dopustiti još jedan veleizdajnički čin?