Dva mjeseca otkako je došao u Hrvatsku, Uber ne izlazi iz fokusa javnosti. Najvredniji startup na svijetu za koji Bloomberg procjenjuje da je vrijedan oko 50 milijardi dolara ipak još zarađuje manje nego što troši. Tako operativni troškovi Ubera iznose oko 470 milijuna dolara naspram prihoda od 415 milijuna dolara, a razlog minusa velik je trošak lobiranja.
Naime, Uber, koji munjevito mijenja paradigmu svjetske ekonomije u većini zemalja EU, za razliku od SAD-a, nailazi na zakonske prepreke i pokušaje zaustavljanja poslovanja. No, ekonomija dijeljenja brzo se etablira kao nova gospodarska paradigma. Stoga je pobuna europskih taksista protiv Ubera zapravo “ludistički ustanak” protiv nečeg novog i sveprisutnog i zato je osuđena na neuspjeh.
Zagreb europski prvak
Unatoč tome što je Uber u EU za sada stvar lokalnih zakonodavstava, postao je i predmetom kojim se bavi središnjica u Bruxellesu. Naime, Europska komisija u rujnu ga je počela proučavati kako bi odredila što je zapravo Uber, služba za taksi-prijevoz ili digitalni servis za spajanje vozača i putnika u prijevozu (gdje Uber nije vlasnik ni jednog vozila op. a.). Do odluke EK, koja se očekuje na ljeto iduće godine, Uber svoju borbu, ponajprije s europskim taksi-službama vodi na sudovima, od lokalnih pa sve do Europskog suda pravde u Luksemburgu.
U prva dva mjeseca od svog dolaska Uber nije bolje prošao ni u Hrvatskoj. Prijave carini, oduzimanja vozila, prosvjedi taksista i sl. folklor su koji prate Uber gdje god se pojavio i koji, unatoč tome, u većini gradova EU uspijeva poslovati. Slično je i u Hrvatskoj, gdje je Uber vozačima kojima je carina zaplijenila automobile čak pokrio sve gubitke i omogućio nastavak rada preko vozila iz renta-cara.
Loïc Amadò, menadžer za širenje poslovanja Ubera u središnjoj i istočnoj Europi, kaže za Poslovni dnevnik da je ugodno iznenađen komentarima klijenata i vozača-partnera u Zagrebu.
Efikasnost je na znatno višoj razini od očekivanog i veoma nas zanima kako će se razvijati situacija u Zagrebu dok je potražnja, a govorimo o 13.000 ljudi koji su otvorili aplikaciju prije lansiranja Ubera u Zagrebu, takva da gotovo da nije zabilježena u Europi kaže Amadò.
Dodaje da najviše rade na poboljšavanju usluge te smanjenje vremena potrebnog da vozač “pokupi” klijenta. Aplikaciju su odlično prihvatili turisti pa je u dva mjeseca Uber u Zagrebu imao korisnike iz 46 zemalja.
Uber istodobno želi u postojeću uslugu uključiti električne automobile i istražuje širenje na usluge UberBOAT, UberCOPTER i UberSEAPLANES, odnosno prijevoz brodovima, helikopterima i hidroavionima. Uber je potaknuo niz sličnih aplikacija te dao zamah svojoj konkurenciji.
Antonija Bilić Arar, voditeljica BlaBlaCara za Hrvatsku, odmah naglašava kako oni to nisu. Navodi da su usmjereni na međugradski prijevoz i fokusirani na spajanje vozača i putnika na međugradskim putovanjima.
– Uber putnicima uglavnom služi za kratke vožnje unutar gradova. O BlaBlaCaru se puno manje govori jer nema kontroverzije oko propisa i zakona kaže Bilić Arar.
No, i BlaBlaCar poput Ubera bilježi odlične rezultate na hrvatskom tržištu. Navodi da je Hrvatska najbrže rastuće tržište u regiji.
Marijan Babić, direktor Avant Cara i član HUP – Udruge renta cara, kaže da Uber, ali i BlaBlaCar djelomično konkuriraju i usluzi najma vozila s vozačem “no bez obzira na to podržavamo širenje ovakvih usluga jer u budućnosti je cilj smanjiti broj vozila na cesti što bi uz dodatni poticaj vozila na alternativne pogone djelovalo na buku i zagađenja”.
Prepadi carine i taksista
– Car sharing, Uber, rent a car i fleet management su modeli korištenja vozila i u budućnosti ćete umjesto vozila imati aplikaciju na smartphoneu i korištenje ćete plaćati prema potrošnji. Dok ste u gradu, koristit ćete car sharing i Uber ili najam vozila s vozačem ili bez njega ovisno o svojoj destinaciji. Tvrtke će osim flota u dugoročnom najmu imati i model corporate car sharinga gdje će umjesto dosadašnjih 20 vozila svi zaposlenici koristiti 10 vozila. Imamo slučajeve u susjedstvu gdje se zbog zagađenja, primjerice u Sarajevu, ljudima ne preporučuje izlaženje iz kuće bez maske na licu, a za to vrijeme hrvatski taksisti i carine organiziraju prepade za nove usluge koje nose nove paradigme. Malo ljudi razmišlja o tome da se svijet mijenja te da se i mi moramo mijenjati i prilagoditi kaže Babić.
Princip koji Uber u nekim gradovima koristi pri dostavi paketa preuzeo je pak hrvatski startup Locodels koji je u tri mjeseca i bez velikog budžeta privukao 150 dostavljača i isto toliko pošiljatelja paketa u Zagrebu. Privukao je i interes dva investitora s ponudom od 1,1 milijun dolara ulaganja. U branši navode da će sličnih iznenađenja biti još mnogo.
>> Poučak Uber ili kako se uspješno boriti protiv aplikacije
Ono sto niti jedan medij još nije objavio jest da je ta nova ekonomija dijeljenja za novu godinu podignula cijene za skoro 3x!!! Tako je start iznosio 24kn, svaka minuta vožnje (nešto sto drugi ne naplaćuju) je iznosila 1.5kn i i kilometar vožnje je bio 11.5kn. To su iznosi koje su naplaćivali "stari" taksisti, to je nešto sto nije valjalo i što se više ne bi smjelo pojavljivati. Grad Zagreb ima maksimalnu propisanu cijenu starta od 16kn i cijenu po km od 6kn, što znaci da su ove cijene ilegalne! I onda ako opet budu kažnjeni zbog kršenja zakona (što je i više nogo očito) platiti će hrpu PR agencija i novinara da okrenu priču kako su oni zapravo žrtve. Sad me zanima kako bi reagirali novinari i drugi sugrađani da taksi službe samoinicijativno podignu svoje cijena za 3x samo zato jer je pao snijeg i veća je potražnja za taksi uslugama?