Odluči li se Vlada na ukidanje najveće stope poreza na dohodak od 40 posto, taj potez ne bi trebao dovesti do povećanja plaća dužnosnika. U Ministarstvu financija tvrde da će dužnosnici biti izuzeti iz povišice kako bi pokazali da smanjenjem opterećenja na najviše plaće žele pogodovati najkreativnijim skupinama u zemlji, a ne sebi. Uz postojeće ugovore svi bi dužnosnici dobili anekse u kojima bi stajalo da zadržavaju sadašnje neto plaće koje se kreću od 14 tisuća kuna neto za ministra do 22 tisuće kuna za predsjednika države. Ukidanjem stope od 40% bez tih aneksa plaća predsjednika države porasla bi i do 3000 kuna, a ministara oko 1500. Ministarstvo priprema podlogu za raspravu i uskoro će objaviti podatke koji će pokazati sadašnji obuhvat najvećom poreznom stopom i fiskalne učinke njezina ukidanja, a rade se izračuni i za moguće povećanje osobnog odbitka, čime bi se smanjilo porezno opterećenje rada i za sve ostale skupine zaposlenih.
Porezni pritisak
U Institutu za javne financije izračunali su da se opterećenost plaća u Hrvatskoj kreće od 34 do 58 posto, ovisno o njihovu iznosu. Samcu koji zarađuje minimalnu plaću porezi i doprinosi odnesu 34 posto bruto primanja, onima koji zarađuju prosječnu plaću opterećenost iznosi 42 posto, za dvostruku prosječnu plaću teret je 49 posto, nakon čega raste do 58 posto za relativno visoke plaće. Olakšice za djecu i uzdržavane članove obitelji smanjuju porezni pritisak države koji je za manja primanja izraženiji kroz stopu socijalnih doprinosa nego kroz porez ili prirez.
Minusi u zdravstvenom sustavu i sve veći izdaci za mirovine ne ostavljaju prostora za smanjenje doprinosa. Radnici koji sada odlaze u mirovinu nakon 36 i više godina staža dobivaju od 1900 do 2600 kuna mirovine, a samo oni koji imaju 40 i više godina staža mogu računati s prosječnih 3400 kuna mirovine. Ukidanjem najveće stope od 40 posto na dohodak Hrvatska bi se priklonila politici flat taxa jer nijedan porez ne bi bio veći od 25 posto.
Stižu novi porezi
Poslodavci već dulje pritišću Vladu da smanji porezno opterećenje na plaće, posebno iz farmaceutike i IT branše. Zaposleni s visokom stručnom spremom u prosjeku zarađuju 8263 kune, s tim što najmanje plaće imaju VSS-ovci u tekstilu – oko 6 tisuća kuna – a najviše u farmaceutskoj industriji – 12.600 kuna. Plaće su posljednjih šest godina stagnirale, a standard građana smanjen je za desetinu. Smanjenjem poreznog tereta s rada ne znači da nas čeka i pad ukupnog opterećenja jer bi se, prema preporukama Europske komisije, veći naglasak stavio na oporezivanje imovine, nekretnina i štednje. Vlada bi do kraja godine trebala donijeti zakon o oporezivanju kamata, a Bruxellesu je najavljen i novi porez na nekretnine. Osim toga, od iduće godine PDV će se početi naplaćivati i na zemljište pa bi ukupno uzevši porezni teret ostao nepromijenjen. Prema Eurostatu, ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj je 36% BDP-a i manje je od prosjeka EU, no hrvatska je specifičnost u tome da glavninu prihoda crpi iz poreza na potrošnju i rad, dok manjim dijelom oporezuje imovinu.
>> Ukida se najveća stopa poreza na plaće od 40%?
>> Poreznom politikom država koči rast plaća
lopovi o cemu vi diskutirate, sigurno o radnim mjestima...treba vas sve pozatvarati...