Krajem lipnja ove godine 22.833 umirovljenika iskoristila su mogućnost da se zaposle na četiri sata i nastave primati mirovinu. Hrvatska je postupno legalizirala rad umirovljenika od 2014. godine, i to prvo za korisnike starosnih mirovina, zatim za prijevremeno umirovljene te povlaštene kategorije umirovljenika, a od prošle godine to je pravo proširila i na korisnike obiteljskih mirovina.
Osim korisnika invalidskih mirovina raditi smiju svi ostali, no udio zaposlenih umirovljenika na tržištu rada kreće se oko 1,5 posto, tako da njihov rad ne predstavlja prijetnju za mlađe niti je srušio cijenu rada.
Ima predanih zahtjeva
Manje je poznato da umirovljenici koji se zapošljavaju mogu tražiti ponovni izračun mirovine kada skupe godinu dana radnog staža. Ako ima ljudi koji cijelo vrijeme rade na pola radnog vremena od 2014., teoretski oni su mogli skupiti najmanje tri godine dodatnog radnog staža. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne vodi statistiku koliko je umirovljenika zatražilo novi izračun mirovine, no potvrđuju da imaju takvih slučajeva.
Ta godina staža može se protegnuti i na dulje razdoblje od dvije godine ako primjerice netko radi tri mjeseca u godini, pa mu trebaju četiri godine da skupi dodatni staž. Teško je reći koliko taj dodatni rad može povećati jednom izračunatu mirovinu jer o tome nema podataka. Inače, ljudi koji su ove godine otišli u starosnu mirovinu su za prosječne 32 godine staža dobili 2772 kune mirovine. Oni s 42 godine staža imaju 3575 kuna mirovine, dok ljudi u penaliziranoj prijevremenoj mirovini za prosječnih 37 godina staža imaju 2952 kune mirovine. Iz HZMO-a podsjećaju da pri novom izračunu mora biti ispunjen i uvjet staža i godina života propisan zakonom za stjecanje prava na novu mirovinu u trenutku kad se podnosi zahtjev.
Osim kad se zaposle na četiri sata, umirovljenici mogu tražiti novi izračun i ako rade honorarno te su putem drugog dohotka zaradili jednu prosječnu godišnju plaću u državi u bruto iznosu. Za prošlu je godinu taj bruto iznosio 115.188 kuna. Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se ukupno isplaćeni primici ostvareni na temelju drugog dohotka u kalendarskoj godini, za koje su plaćeni mirovinski doprinosi, podijele s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u istoj godini.
Povezivanje podataka o drugom dohotku i uplaćenih doprinosa posao je Regosa, koji podatke preuzima iz Porezne uprave i dostavlja HZMO-u. Svatko tko je lani ostvario drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi, bez obzira na to je li umirovljenik, zaposlena ili nezaposlena osoba, može putem sustava e-Građani vidjeti koliko mu je taj dohodak donio dana staža.
Primjerice, ako je netko lani putem drugog dohotka zaradio 9599 kuna, dodijeljeno mu je mjesec dana staža. Zaposlenima će ta zarada ući u izračun mirovine, ali neće utjecati na visinu staža, no nezaposlenima je to važno jer i tako mogu doći do mirovinskog staža.
Putem sustava e-Građani korisnici mogu dobiti četiri potvrde vezane za mirovinska prava, i to potvrdu o stažu i plaći (PONA), obavijest o ostvarenom drugom dohotku (DOHA), potvrdu da osoba je/nije korisnik prava iz mirovinskog osiguranja (MIO) i potvrdu o isplaćenom doplatku za djecu (PIDD).
Savjetuje se svima da najmanje godinu dana prije odlaska u mirovinu zatraže "pretkompletiranje" svog spisa, što uključuje kontrolu svih podataka o stažu, plaći i honorarima na koje su plaćeni doprinosi kako im provjera i prikupljanje podataka ne bi usporili izdavanje rješenja. Onaj tko ima inozemnog staža, pretkompletiranje treba zatražiti nekoliko godina prije.
Nitko nema zbirne podatke
Zaradu putem drugog dohotka godišnje u Hrvatskoj ostvaruje više od 200 tisuća građana, a ona se do korone kretala oko četiri milijarde kuna godišnje.
Nijedna državna institucija zasad ne raspolaže zbirnim podacima o ukupno preračunatom mirovinskom stažu za nezaposlene ili umirovljenike, no prijašnjih je godina objavljeno da se među honorarcima nalazi oko 13 tisuća umjetnika, 56 tisuća raznih autora, 90 tisuća članova skupština, nadzornih odbora i raznih povjerenstava, 40 tisuća akvizitera, trgovačkih putnika, prevoditelja, sudaca porotnika i sudskih vještaka te oko 100 tisuća ostalih građana koji povremeno rade putem ugovora o djelu. Pokazalo se da je među ljudima koji posljednjih godina odlaze u mirovinu godišnje negdje oko 2500 novih umirovljenika tijekom radnog vijeka radilo i honorarno.
VIDEO: Pelješki most iz svemira
