Umjesto tri, brokerske kuće morat će imati najmanje dvadeset zaposlenika

Sudionici okruglog stola govorili su o novim zanimanjima unutar brokerskih kuća, ali i o potrebnom usavršavanju postojećeg kadra.
Foto: Marko Prpić
04.10.2008.
u 13:25

Jačanje sektora poput informatičkog, upravljanja rizicima i imovinom, računovodstva ili interne revizije, a koje predviđa novi Zakon o tržištu kapitala, zahtijevat će od brokerskih kuća povećanje broja zaposlenika. Usto, pojavit će se i nova zanimanja poput “market makera”. Tako više neće biti dovoljno da brokerske kuće zapošljavaju  primjerice samo tri osobe, nego najmanje dvadeset. Veći dio njih već se ekipirao, ali ono što ističu jest potreba iskusnog kadra u tim područjima. Jedan od važnijih certifikata priznatih u toj struci jest CFA. Sudionici okruglog stola, koji posljednjih mjeseci imaju više brige zbog padajućeg tržišta, govore i o ništa manje bitnim promjenama koje su nastupile u njihovim brokerskim kućama. A neki od njih  prisjećaju se i početaka u poslovanju brokera, ranih devedesetih godina.   

Davor Maričić, vlasnik brokerske kuće Prva generacija, nazvane tako upravo zato što je on bio u prvoj generaciji brokera koji su položili ispit za to zanimanje, kaže da se, bez obzira na današnje veće zahtjeve brokerskih kuća, tom poslu ozbiljno pristupalo i u tzv. romantično doba. No tvrdi da će novim zakonom bitne promjene tek nastupiti.

– Sva pravila koja propisuje MiFID upozoravaju da nikako neće biti moguće poslovati s tri do pet zaposlenika. I to će biti posebno zahtjevno za one koji s pripremama nisu već počeli. Zakon je dao osnovna usmjerenja, no pravilnici, njih 60 do 70, sigurno će dodatno pokazati kako i što dalje napraviti, a što će zahtijevati dodatni broj ljudi. Primjerice, više neće biti dovoljno samo izvještavanje prema Hanfi, nego će postojati i potreba za mnoge poslove na dnevnoj bazi, a time i za ljudima koji će to obavljati.

Ratko Bajakić, suvlasnik i predsjednik uprave ICF-a, također je jedan od starijih sudionika tržišta kapitala te brojevima uspoređuje situaciju nekada i sada. 1998. godine promet dionicama bio je 624 milijuna kuna, a u prvom polugodištu ove godine 10 milijardi kuna, odnosno 13 puta veći.  A broj brokerskih kuća bio je jednak. Nekada su one bile velike ako su imale petero zaposlenih, a uskoro s tolikim brojem ljudi neće moći poslovati.

Projektni menadžeri
– Sve ozbiljne investicijske kuće već su ekipirale ljude, pa niti jedna ozbiljnija nema manje od 20 zaposlenika, što je minimum stručnjaka da bi klijenti bili zadovoljni uslugom te da bi se poštovali zakoni i pravilnici. To će tražiti i veliku investiciju brokerskih kuća, koje će ionako zbog konkurencije ulaskom u EU imati veće pritiske na prihodovnoj strani – kaže Bajakić. 

Neven Kaić, predsjednik uprave Fima vrijednosnica kaže da će osim zbog zakona, promjene nastupiti i zbog samog razvoja tržišta kapitala, primjerice razvoja novog trgovinskog sustava koji će između ostalog omogućiti Direct Market Access.

– To će  zahtijevati veća izdvajanja u informatičke tehnologije i kadrove koji znaju raditi s najnovijim tehnologijama. Takvi kompleksni projekti zahtijevaju projektne menadžere koji će morati imati multidisciplinarna znanja, od informatičkih do ekonomskih i pravnih, jer će morati sagledati sve aspekte projekta – i zakonske i organizacijske, te tehnološke i poslovne.

Te projekte nemoguće je izbjeći, jer bez implementacije novih rješenja koje donosi novi trgovinski sustav, brokerske kuće neće moći dugoročno opstati. Općenito mislim da su u ovoj industriji više nego ikad prije potrebni ljudi sa širinom, iskustvom i multidisciplinarnim znanjima. Mogući profil su i pravnici koji imaju ekonomski background ili obrnuto, a koji vrlo dobro poznaju moderne informatičke tehnologije.

Također, u području upravljanja rizicima, osoba mora dobro poznavati statističke metode i informatičke alate, ali imati i ekonomski background, te poznavati industriju. Ono što iz svega proizlazi jest da ih mi moramo sami “odgajati“ jer ih trenutačno nema dovoljno na tržištu. U Fima vrijednosnicama broj zaposlenika popeo se na 36, jer smo još prošle godine uvidjeli što ih čeka nakon što su pročitali MIFiD direktive – zaključuje Kaić, ali i izdvaja primjer jedne slovenske brokerske kuće koja ima preko 60 zaposlenika.

Ivan Kurtović, član uprave Intercapitala, kaže da se zbog opsega posla i kod njih broj zaposlenika popeo s 15 na 30. Tvrdi da je posao brokera postao sve kompleksniji, velikim dijelom zbog klijenata koji imaju veće zahtjeve.

– Odnosno, danas više nije potrebno biti samo broker koji će izvršavati naloge, nego treba klijentu ponuditi puno više, kao što je analiza – kaže Kurtović.

I Bajakić tvrdi da će svi zaposlenici u investicijskim kućama morati imati dodanu vrijednost – primjerice biti dobri analitičari i puno više znati o tržištu.

– Odnosno, svi ćemo se morati proširiti u svojoj lepezi poslovanja, a ne više bazirati se na isključivo brokerskom poslu. Prije se moglo funkcionirati na tom principu, a ubuduće sumnjam da će itko moći opstati ako posao temelji samo na tome. Brokerski posao postat će sličan platnom prometu, dok će se dodane vrijednosti iskazivati u savjetodavnim uslugama – kaže Bajakić.

– U Intercapitalu, zbog svih promjena koje su nastupile, ili će tek nastupiti, počeli smo ulagati još početkom prošle godine, pa smo tako primjerice stvorili in house rješenje, osnivanjem IT tvrtke kćeri. Dodatno ulažemo u educiranje ljudi, pa je tako primjerice osoba zadužena za  menadžment za rizik završila magisterij iz tog područja u Švedskoj – kaže Kurtović.

Interni kontrolori
– Upravljanje rizicima novi je segment koji će morati primjenjivati investicijske kuće. To će najviše pogoditi one koji se bave vlastitim trgovanjem i što će biti kompleksniji instrumenti trgovanja kao što su derivati, to će i upravljanje rizicima biti složenije – kaže Dubravka Radovanić, zadužena za internu kontrolu poslovanja (compliance officer) u Erste vrijednosnicama. Tvrdi da će brokerskim kućama koje su “naslonjene“ na banke ili su unutar banaka čiji je vlasnik stranac ta prilagodba sigurno biti lakša nego privatnim brokerskim kućama u zemlji, jer su strane banke cijeli ovaj proces već prošle prije godinu dana.

Radovanić je novije pojačanje u Erste vrijednosnicama, a došla je iz Hanfe gdje je i sama sudjelovala na izradi zakona i pratećih pravilnika. Compliance je novo zanimanje unutar brokerskih kuća, a riječ je o osobama koje su zadužene za praćenje i usklađivanje poslovanja društva sa svim zakonskim propisima. Ta osoba nadzire poslovanje i dužnost joj je savjetovati i davati smjernice za poslovanje svim zaposlenicima i upravi društva. Dakle, riječ je samo o prijedlozima, a ne i odlučivanju – kaže Radovanić.

Od novina koje donosi zakon Radovanić izdvaja i promjene u odnosu prema klijentu, jer će se novim zakonom morati djelovati u cilju zaključenja ugovora na kupnju ili prodaju nekog financijskog instrumenta.

Maričić kaže da Prva generacija sada ima oko 30 ljudi te da će bez IT ili pak analitičkog sektora teško tko moći konkurirati na tržištu.

– No sigurno će se i naknadno uvidjeti potreba za nekim ljudima. Mi smo primjerice uočili potrebu za prevoditeljem – kaže Maričić. A brokeri će uskoro proširiti svoje poslove na market making i trgovanje izvedenicama.

– Market makeri će stvarati veću likvidnost, a manju volatilnost cijena kod već likvidnih dionica. To će biti pozitivno domaćim igračima, kao što su investicijski fondovi prilikom ulaska ili izlaska u/iz pozicije, ali i dobra osnova za kasnije građenje short sellinga ili razvijanje derivata na dionicu, indeks i sl. Unutar društva to će raditi osoba koja će u potpunosti biti odvojena od trgovanja s klijentima, koji će imati svoju poziciju i isključivo se baviti tim poslom.

Morat će u svakom trenutku kotirati prodaju i kupnju i sve će raditi (potencijalno) na nekoliko dionica, ovisno o pravilniku. Trgovanje izvedenicama je kompleksnije jer, primjerice, ako netko kupi futures na index, morat će se kupovati uzduž cijelog indexa sve pozicije sukladno ponderima kako bi se hedgirala pozicija. Prvi korak tomu sigurno su market makeri, a zatim short selling – kaže Kurtović.


Zaključci

Davor Maričić: Sva pravila koja propisuje MiFID upozoravaju na to da tri do pet zaposlenika više neće biti dovoljno u brokerskim kućama. Jer se uvodi i niz novih pravila koja će se morati primjenjivati na dnevnoj bazi.

Ivan Kurtović: Posao brokera danas je kompleksniji, zato što i klijenti imaju veće zahtjeve. Danas nije potrebno biti samo broker koji će izvršavati naloge nego i analitičar.

Ratko Bajakić: Nema pravila koliko će zaposlenika trebati imati brokerske kuće. No zbog broja potrebnih osoba u front, mid i back officeu, informacijskim tehnologijama, računovodstvu, upravljanju imovinom itd. onda je to već 20-30 osoba.

Franz Hochstrasser, član uprave Erste grupe odgovoran za globalna tržišta i korporativno i investicijsko bankarstvo, imenovan je zamjenikom predsjednika Upravnog odbora Erste grupe. Odgovoran je za tržišta grupe.

Neven Kaić: Dobra stvar je pokretanje Bolonjskog procesa, koji će omogućiti gradnju širine znanja već na fakultetima. Vjerujem da će privatne škole i MBA programi omogućiti dodatno stjecanje znanja. U našem poslu posebno je bitan CFA certifikat.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije