Talijanska banka UniCredit, vlasnica Zagrebačke banke, izvijestila je u srijedu o nižim prihodima u drugom tromjesečju zbog nepovoljnog tržišnog okruženja a snizili su i procjenu godišnjih prihoda.
U razdoblju od travnja do lipnja bankina je neto dobit zahvaljujući ponajprije prodaji udjela u internetskoj brokerskoj kući Fineco uvećana 81 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosila je 1,9 milijardi eura. Kada se isključi taj jednokratni prihod, iznosila je milijardu eura i bila je gotovo nepromijenjena u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Bruto operativna dobit pala je 4,9 posto, na 2,1 milijardu eura.
Prihodi su smanjeni 4,6 posto, na 4,52 milijarde eura. Neto prihodi od kamata pali su 2,1 posto, na 2,6 milijardi eura, što u banci pripisuju “teškom tržišnom okruženju”.
Prihodi od naknada i provizija smanjeni su tri posto, na 1,6 milijardi eura. Dobit od trgovanja potonula je 19 posto, na 253 milijuna eura, zbog izmjene vrijednosti imovine. Stopa adekvatnosti kapitala iznosila je na kraju lipnja 12,08 posto. U istom razdoblju prošle godine iznosila je 12,25 posto, pokazuje izvješće.
Uprava je snizila procjenu godišnjih prihoda s 19 milijardi na 18,7 milijardi eura, slijedom očekivanja da će “kamatne stope ostati na niskoj razini kroz znatno dulje vremensko razdoblje”, kazao je u priopćenju izvršni direktor Jean-Pierre Mustier.
Potvrđena je procjena godišnje prilagođene neto dobiti od 4,7 milijardi eura. Banka je fokusirana na smanjenje troškova i jačanje kapitalne pozicije i u svibnju je najavila da će smanjiti portfelj talijanskih državnih obveznica i ubrzati prodaju nenaplativih kredita, podsjeća Reuters.
Mustier također nastoji smanjiti izloženost grupe Italiji. Reuters navodi tvrdnje neimenovanih izvora da izvršni direktor UniCredita pokušava odvojiti bankino poslovanje u inozemstvu od matičnog talijanskog tržišta kako bi poboljšao troškove financiranja. U prosincu će najaviti novi četverogodišnji poslovni plan, a Mustier najavljuje mjere kojima će “ograničiti utjecaj eventualnih makroekonomskih šokova na troškove financiranja”.
