Ivana Alilović na mjesto direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije došla je 2019. godine, a iskustvo je stjecala u ministarstvima vanjskih poslova, turizma te regionalnog razvoja i europskih fondova. Turizam joj je, kaže, strast, a uz posao šefice županijske Turističke zajednice uspješno žonglira i u ulozi majke trojice sinova.
U intervjuu govori o tome zašto je zagrebački prsten odlična destinacija prvenstveno za gurmane, a zatim i one željne odmora u prirodi, te objašnjava zbog čega vrijedi posjetiti Žumberak te u Velikoj Gorici kušati turopoljske tartufe.
U postpandemijskom razdoblju turizam je, što se tiče metropole, procvjetao. Kakvo je stanje u njegovu prstenu?
Zahvaljujući World Rally Championshipu održanom u travnju, već smo tada premašili brojke iz 2019. što se tiče rezultata dolazaka i noćenja na razini županije. Izniman je broj dolazaka u kampove, a povećao se i broj smještajnih kapaciteta. Vlasnici otvaraju kuće za odmor i time, naravno, povećavaju konkurentnost naše destinacije, a oni postaju prezentabilniji. S pedesetak otvorenih novih kuća u pola godine pokazali smo da naš rad ide u dobrom smjeru.
Kako je izgledao turizam u županiji prije nekoliko godina u odnosu na današnji?
Mislim da svaka nova energija donosi promjene i neki drukčiji način razmišljanja. Vjerujem da su temelji bili dobro postavljeni jer, realno gledajući, županija ima tri fenomenalne vinske ceste kojima je bila nužna dodatna promocija. A bilo je ključno dobar turistički proizvod upakirati u jednu komunikacijsku strategiju kao što je naša prošlogodišnja nagrađivana kampanja "Via vino". Bilo je dosta teško jer svi znamo da na kontinentu nedostaje novca pa je u tom segmentu bila borba kako pripremiti dodatna ulaganja, ojačati kampanje i postati prepoznatljiv. Doista je bilo i još je izazovno.
Kako brendirate Zagrebačku županiju?
Kao zeleni detoks od svega, autentičnu destinaciju koja njeguje jedinstvenu priču lokalnog načina života. Mirnijeg, a prije svega kvalitetnijeg. Naš je naglasak i na održivosti u svemu što radimo.
Stalno se spominje i da su vaše destinacije na samo pola sata od Zagreba. Koja je bila motivacija da turistički povežete županiju s metropolom?
Kampanja "Blizu grada, blizu srca" bila je prva koja se provodila na razini Turističke zajednice grada Zagreba i one Zagrebačke županije. Ta je suradnja pokazala koliko je važno povezivati destinacije. A na to me ponukalo ciljano tržište. Ciljano tržište Zagrebačke županije je Zagreb, koji, kao i cijeli kraj, hrani naših 14 tisuća OPG-ovaca. To se pokazalo kao idealna kombinacija.
Osim poznatih lokacija, poput Samobora i Plešivice, područje oko Zagreba obiluje i skrivenim draguljima, nepoznatima prosječnom turistu. Koje biste preporučili?
Prekrasan je zeleni dragulj naš Žumberak jer nudi 88 staza na kojima možete istražiti taj mirni kraj i proći rutama kojima su hodali uskoci prije 400 godina. S druge strane imamo Turopoljski lug koji također nudi pregršt zelenila i mira. Nužno je istaknuti i Ivanić-Grad te marčanski dio tog područja, a ne možemo zaboraviti ni predivne ivanićgradske vinske ceste. Županija ima i svoju Dolinu kardinala gdje možete naći duhovni mir.
Ostanimo na Žumberku, koji je trenutačno jedno od najrjeđe naseljenih područja u Hrvatskoj. Kako se može oživjeti i pretvoriti u turističku destinaciju?
U pandemijskom vremenu uvijek smo se u kampanjama trudili dotaknuti Žumberka koji nam omogućuje odmak od vreve. S turističke strane, to je područje koje možemo razvijati u planskom razdoblju održivog turizma sa željom da ga ne pretvaramo u megalomansku priču. Prvenstveno jer je to zaštićeno područje parka prirode u kojem se nalazi više od 35 vrsta orhideja, kao i mnoštvo biljaka i životinja, ali i zajednica ljudi koja njeguje kulturnu baštinu tog kraja. Potencijal je golem. Nastojat ćemo to područje oživjeti u suradnji sa Zagrebačkom županijom i lokalnim općinama, Samoborom, a voljeli bismo i da se uključe Jastrebarsko i Krašić.
Velik potencijal skriva se i u Turopoljskom lugu u okolici Gorice. Tu su tartufi, turopoljske svinje...
Velika Gorica je vrlo primamljiva i drukčija od ostalih zbog luga koji je okružuje, u kojem živi autohtona turopoljska svinja. To je životinja koja obitava u lugu, slobodna je i hrani se isključivo prirodnim namirnicama pa je kvaliteta njezina mesa drukčija. Imamo udrugu Plemenita općina Turopolje koja radi s velikim žarom i željom da se njeguje baština kraja te značaj autohtone svinje. Što se tiče tartufa, kada sam došla na ovu poziciju već sam znala da se u turopoljskim šumama krije crno blago. Pitanje je bilo samo kako ćemo to moći uklopiti u priču u suradnji s našim ugostiteljima iz Velike Gorice. I uspjeli smo napraviti priču od polja do stola jer tartuf koji se iskopa pola sata kasnije može biti na tanjuru gosta.
Eno-gastro turizam izuzetno je važan i uspješan dio ponude Zagrebačke županije. Koja je tajna kuhinje toga kraja?
Naši restorani i sve namirnice koje pripremaju mahom dolaze iz našeg kraja. Tu su lokalni proizvođači koji ih nude s polja brzo na stol. Restorani na području županije dosegnuli su neki maksimum što se tiče nagrada, žutih knjižica poput Gault&Millaua te preporuka Michelina. Pokazalo se da na području Samobora, Velike Gorice i Jastrebarskog imamo fenomenalne restorane koji njeguju autentičnu kuhinju. Gost traži kvalitetu, iskustvo koje će doživjeti, ali i nezaboravnu hranu zbog koje će se rado vratiti. Imamo bogatu nematerijalnu kulturnu baštinu i količinu delicija koje se nalaze na tom popisu, od rudarske greblice i samoborske kremšnite do vrbovečke pere. Sve je to nadomak, pola sata od samog centra Zagreba.
Prednost je zapravo u domaćoj recepturi?
Naglasak je na tome da se tradicija nastavlja i njeguje unutar obitelji. Sve ostaje u nasljedstvu i divno je što se tradicija ne zapostavlja unatoč tome što se prate svjetski trendovi. A namirnice koje dolaze u naše restorane su svježe i domaće i oni koji ih probaju ne mogu pogriješiti.
Za turizam su danas važni i influenceri, Instagram, kreatori. Koliko je za vaš uspjeh značajna prisutnost na društvenim mrežama?
Uspjeli smo ojačati taj digitalni format koji je nedostajao. Smatram kako se ono što se ne objavi na Instagramu ili Facebooku nije dogodilo ni u privatnim životima, a kamoli što se tiče turizma, gdje je nužno biti u toku i promovirati ono najbolje. Fotografije moraju biti oku primamljive, informacije vjerodostojne, a osobe koje ih promoviraju moraju biti kvalitetne i stajati iza toga što objavljuju na društvenim mrežama. Tijekom proteklog razdoblja radili smo priču u kojoj smo promovirali naše vinske ceste kroz veliki "trip", putovanje na kojemu su bili naši influenceri. Moram priznati da su mreže gorjele.
Što se još priprema ovog ljeta od događanja?
Potkraj kolovoza radit ćemo nastavak naše nagrađivane kampanje i aktivnosti "Via vino" u kojoj sudjeluje više od 50 vinara Zagrebačke županije. Na četiri destinacije imat ćemo filmske produkcije uz spoj vina i kulture. One koji vole kušati tradiciju na stolu pozivamo na manifestaciju "Kaj su jeli naši stari" u Vrbovcu, gradu poznatom po dobroj kuhinji.
Advent je u gradovima poput Samobora i Svete Nedelje lani bio izuzetno popularan. Što možemo očekivati ove godine na području županije?
Ove zime bit će mnogo događanja drukčijih formata. Svaka destinacija pokazat će najbolje u formatu Adventa. S cjelokupnom situacijom COVID-a, krize koja nam je nametnuta, morat ćemo djelovati više lokalno i gradove koji su prepoznali važnost Adventa motivirati da pripreme dodatne sadržaje koji će privući goste.
Koji su planovi za razvoj turizma u županiji?
Pred nama su pripreme za prijavu projekata iz turizma u novom programskom razdoblju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Provodimo tri EU projekta i to nam znatno pomaže u našem modelu sufinanciranja. Nakon kampanje "Via vino" provodimo i kampanju "Nikad bliže" u kojoj promoviramo ruralne kuće za odmor. Naglasak nam mora biti i na problemu u turizmu, a to je radna snaga, ljudski faktor. Do kraja godine planiramo uspostaviti edukacijski centar za pametni turizam u kojem želimo potaknuti jačanje kapaciteta ljudskih snaga u sektoru.
VIDEO: Pogledajte kako izgleda Pelješki most iz zraka dan nakon otvorenja
