Europska investicijska banka potpisala je jučer tri ugovora o financiranju projekata u Hrvatskoj: s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Valamar Rivijerom i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. O detaljima smo razgovarali s potpredsjednikom EIB-a Dariom Scannapiecom.
Intenzivirali ste aktivnosti u Hrvatskoj. Nedavno ste potpisali ugovore s HBOR-om PBZ-om, Zabom i HPB-om...
Dosad je EIB za projekte u Hrvatskoj odobrio više od 5,6 mlrd. eura i, dobro ste kazali da je intenzivirao svoje aktivnosti u Hrvatskoj, jer smo samo u protekle dvije godine odobrili više od milijardu eura. Samo u 2017. isplaćeno je oko 730 milijuna eura kredita, što je značajan doprinos rastu gospodarstva i povećanje od 28% u usporedbi s 2016. Krajem prošle godine, potpisali smo ugovore s HBOR-om, PBZ-om, Zabom i HPB-om u ukupnom iznosu od 220 milijuna eura za ulaganja malih i srednjih poduzeća, investicije srednje velikih poduzeća, projekte energetske učinkovitosti i turizma.
Koliko bi se novca moglo preko EIB-a kanalizirati u sklopu provedbe Junckerova plana?
Plan ulaganja za Europu pokrenut je kako bi se aktivirala značajna financijska sredstva zaleđena u poslovnim bankama i poduzećima koja, uvjetovana svjetskom gospodarskom krizom, zbog pojačanog rizika nisu plasirana u nove projekte. Sad je već produžen do 2020. i planira se u okviru njega uložiti više od 500 milijardi eura. Taj iznos, kao i veličina sudjelovanja EIB-a, nije određena po pojedinoj zemlji članici EU i nije napravljena raspodjela po veličini gospodarstva i ekonomskoj snazi države, tako da dio koji će povući Hrvatska ovisi samo o poduzetničkoj inicijativi i dobrim projektima koje će predložiti za financiranje. Dosad su u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja podržana dva programa HBOR-a, tri poslovnih banaka i dva gospodarska ulaganja.
Realizira se i prvo izravno financiranje, u Valamar...
Upravo je potpisan ugovor o EIB-ovu financiranju ulaganja u Valamar kao prva privatna investicija u Hrvatskoj koja je podržana u okviru EFSU-a, odnosno Junkerova plana. To je upravo i primarna uloga Junckerova plana – da EIB s manjim sredstvima podupre puno veće projekte.
Potpisali ste ugovor s HBOR-om o zajmu za bioraznolikost?
Taj projekt je prvi koji ima podršku NCFF programa u Hrvatskoj i objedinjuje financijski instrument i savjetodavnu ulogu koju provodi EIB u suradnji s Europskom komisijom. Cilj mu je, kroz prilagođene zajmove i investicije koje podržava EU tehnička pomoć, pomoći u očuvanju bioraznolikosti i prilagodbe klimatskim promjenama. To je posebno važno za Hrvatsku koja je izuzetno zemljopisno različita te ima raznovrstan biljni i životinjski svijet te se svrstava u prve tri zemlje u Europi po biljnoj raznolikosti.
Primarni su cilj vaših kredita nova radna mjesta. Koliko bi ih se ovako moglo kreirati?
Samo u prošloj godini aktivnosti EIB grupe u Hrvatskoj su podržale više od 600 poslovnih projekata i sačuvala postojeća ili otvorila više od 15.000 radnih mjesta.
O čemu ćete razgovarati s guvernerom HNB-a?
Svi razgovori koje sam vodio s predsjednikom Vlade i ministrima, pa tako i s guvernerom HNB-a, idu u smjeru poboljšanja ulagačke klime i stvaranja uvjeta da se povećaju investicije.
BDP nam je pao ispod 3 posto. Kakve prognoze imate za 2018?
Osnovna dva načela EIB-a kod odobrenja kredita su doprinos povećanju BDP-a i povećanju zapošljavanja. Rast koji je ostvarilo hrvatsko gospodarstvo je pozitivan, ali nedovoljan za značajnije povećanje standarda i otvaranje dovoljnog broja radnih mjesta. EIB će učiniti sve u svom djelokrugu rada, ne samo financiranja, već i savjetovanja, kako bi još više potaknuo investicije u Hrvatskoj u ovoj godini. Ako to uspijemo, zajedničkim naporima naših partnera, HBOR-a i hrvatskih poslovnih banaka, gospodarstvenika i nadležnih ministarstava, vjerujemo kako će se rast BDP-a u 2018. povećati.
