Kad bi nam se postavilo pitanje kako smo naučili voditi osobne financije, većina nas bi odgovorila iz vlastitog iskustva. No u današnjem svijetu ekonomske nesigurnosti te sve većeg utjecaja koji društvene mreže i drugi mediji imaju na najmlađe potrošače, financijska pismenost naše djece postala je važnija nego ikad prije.
Kada pogledamo statistiku, Hrvatska se nalazi na 35. mjestu među 144 zemlje svijeta. U Hrvatskoj je financijski pismeno 44% odraslih osoba, dok je europski prosjek 52%, a na svjetskoj razini ih je financijski pismeno tek 33%. Brojna svjetska istraživanja pokazala su kako je posebno zabrinjavajuća razina financijske pismenosti kod mladih, zbog čega su se kao standard današnjice nametnuli kreativni programi za mlađu populaciju s ciljem poticanja navika štednje i odgovornog stava prema osobnim financijama.
Koje edukativne aktivnosti se provode s ciljem unapređenja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj, kakvi su se kreativni pristupi izdvojili kao najučinkovitiji i koliko je važno da se u svim školama od najranije dobi više ulaže u programe financijske pismenosti samo su neke od tema o kojima smo razgovarali s direktorom Hrvatske udruge banaka Zdenkom Adrovićem, viceguvernerom Hrvatske narodne banke dr.sc. Romanom Šubićem i docenticom na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr.sc. Dajanom Barbić.
Edukacije o financijama za sve dobne skupine
Financijska pismenost postala je jedna od strateških tema Hrvatske udruge banaka još davne 2006. godine, kada su primijetili da je u Hrvatskoj potreban kontinuirani rad i doprinos u području financijske pismenosti za sve dobne skupine. Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović pojasnio nam je na koji način svake godine nastoje prilagoditi aktivnosti novim trendovima i omogućiti razna znanja o financijama što široj javnosti.
„Do 2012. godine HUB i njezine članice su provodili besplatne radionice za građane o upravljanju osobnim financijama, koje je pohađalo oko 1.600 građana u više hrvatskih gradova, a objavljen je i e-learning edukativni materijal. U suradnji s partnerima osmislili smo niz aktivnosti i producirali sadržaje poput e-natječaja i programa Online plaćanja te obrazovnog materijala namijenjenog i nastavnicima i roditeljima Financijski vodič za mlade. Pokrenuli smo inicijativu obilježavanja Svjetskog tjedna novca u Hrvatskoj, koji se prvi put održao 2014. godine, a koji danas mnogi dionici u društvu obilježavaju i time promoviraju financijsku pismenost. Održali smo i Europski kviz o novcu na kojem je u dvije godine sveukupno sudjelovalo oko 2.500 učenika iz osnovnih i srednjih škola u cijeloj Hrvatskoj.“, poručuje Adrović.
Posljednja u nizu aktivnosti koje su pokrenuli je edukativno-informativna kampanja Znanjem do financijskog oporavka – osobne financije u doba pandemije. „Cilj kampanje je bio osigurati besplatnu savjetodavnu podršku za sve građane koji imaju financijske poteškoće uzrokovane pandemijom. Odaziv je bio odličan i povratne informacije polaznika savjetovanja ukazuju da je takva vrsta edukacije korisna što ukazuje na važnost stvaranja odgovarajućeg i kvalitetnog sustava neovisnih pružatelja savjetodavnih usluga. HUB će nastaviti aktivno doprinositi u ovoj strateško važnoj temi za cijelo društvo te vjerujem da zajedničkim naporima možemo ostvariti sjajne rezultate te podići razinu financijske pismenosti građana.“, istaknuo je Adrović.
Mladi su i dalje najranjivija skupina
Edukativne aktivnosti s ciljem unapređenja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj već nekoliko godina provodi i Hrvatska narodna banka, o čemu nam je više rekao viceguverner HNB-a dr.sc. Roman Šubić.
„Iz dosadašnje prakse primjećuje se da su najveći interes za edukativnim programima središnje banke pokazali mladi pa u posljednjih nekoliko godina možemo istaknuti velik broj učenika, studenata i njihovih profesora koji su sudjelovali u programima financijske edukacije. Primjerice, tijekom 2019. godine HNB je posjetilo više od četiri tisuće mladih iz raznih dijelova Hrvatske, no kao što znamo takav oblik edukacija je morao biti privremeno obustavljen tijekom proteklog pandemijskog razdoblja. Ipak, HNB pritom nije zaustavio svoje edukativne aktivnosti, već je u skladu sa suvremenim načinom komuniciranja ponudio edukativne prezentacije, tekstove i video sadržaje koji se mogu pronaći na internetskoj stranici središnje banke.“, pojašnjava viceguverner Šubić, koji se pritom osvrnuo i na posljednje rezultate istraživanja razine financijske pismenosti.
„HNB je već dva puta sudjelovao u provedbi nacionalnog istraživanja o financijskoj pismenosti te su rezultati krajem 2019. u odnosu na one iz 2015. godine pokazali blaga, ali ipak vidljiva poboljšanja pa se razina financijske pismenost u Hrvatskoj može ocijeniti otprilike na razini školske ocjene 3. Naime, financijska pismenost se mjeri kroz tri komponente, a to su: financijsko znanje, financijsko ponašanje i financijski stavovi. Pritom smo od ovih elemenata najbolje rezultate ostvarili u kategoriji financijskog znanja i tu smo čak ostvarili najveći napredak u odnosu na prethodno istraživanje, međutim ono u čemu još imamo prostora za poboljšanje jest svakako zadatak da popravimo naše financijsko ponašanje odnosno da postepeno djelujemo na stavove koje imamo spram upravljanja osobnim financijama.“, pojasnio je Šubić.
Što se tiče mladih, Šubić poručuje kako oni i dalje predstavljaju najranjiviju skupinu po pitanju financijske pismenosti i njihovi rezultati su ispod prosjeka svih drugih dobnih skupina ispitanika. „Upravo na temelju tih rezultata primjećuje se da postoji puno prostora za rad s mladima i zato je svaka inicijativa koja će u obrazovnom sustavu posvetiti pažnju financijskom obrazovanju mladih, i više nego dobrodošla jer time ulažemo u prosperitet čitavog društva.“, rekao je Šubić.
Ulaganje u programe financijske pismenosti od najranije dobi
Početak financijskog obrazovanja u okviru osnovnoškolskog obrazovnog sustava mnogi stručnjaci smatraju imperativom današnjeg vremena, što nam je potvrdila i docentica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr.sc. Dajana Barbić.
„Danas se djeca odgajaju u kompleksnom okruženju; neprestano su bombardirani raznim marketinškim porukama i reklamama te već od najranije dobi predstavljaju potencijalne potrošače. Nadalje, djeca su danas financijski aktivna više nego ikada prije; imaju pristup financijskim uslugama u sve ranijoj dobi te vrlo rano počinju donositi vlastite odluke o potrošnji. Djeca uče promatranjem i uobičajeno usvajaju navike svojih roditelja. Iznimka nisu ni financijske navike, pa ako su roditelji izrazito financijski pismeni, i djeca će biti u sigurnim rukama i manja će biti vjerojatnost da se susretnu s ozbiljnim financijskim problemima u trenutku kada se osamostale.“, pojašnjava Barbić.
Međutim, roditelji često nisu dovoljno financijski pismeni da bi svojoj djeci pružili kvalitetno financijsko obrazovanje, dodaje docentica Barbić, što nije neobično obzirom da većina roditelja tijekom svog formalnog obrazovanja nisu imali priliku adekvatno se obrazovati o temama iz područja osobnih financija. U tom kontekstu od iznimne je važnosti sustavno, formalno financijsko obrazovanje koje dolazi iz stručnog i kompetentnog izvora s ciljem razvoja odgovornog stava djece prema upravljanju novcem, pa ne samo da može poništiti potencijalno loš utjecaj roditeljskih navika već ga može zamijeniti uspješnijim financijskim navikama i imati pozitivan utjecaj na same roditelje koji češće počinju ulagati u vlastito financijsko obrazovanje, zaključila je Barbić.
Natječaj za najbolje i najkreativnije programe
U obrazovnom sustavu ovom se temom intenzivno bave već dugi niz godina mnogobrojni nastavnici, djelatnici i profesori te su upravo oni ponajviše zaslužni za veću razinu financijske pismenosti svojih učenika. Kreativan i inovativan pristup u obrazovanju koji uključuje korištenje raznih suvremenih alata i metoda najbolji je način za kvalitetno prenošenje znanja o financijama, ali i podizanje svijesti mladih o važnosti financijske pismenosti. Upravo je zato Hrvatska udruga banaka provela natječaj za najbolje i najkreativnije obrazovne programe osnovnih i srednjih škola u području financijske pismenosti.
„Prošle godine smo provodili istraživanje u suradnji sa Štedopisom te su rezultati pokazali kako tinejdžeri u Hrvatskoj imaju zaista kvalitetno znanje o financijama, ali nažalost loš odnos prema novcu. Većina ispitanika je izjavila da je zainteresirana za dodatnu edukaciju u području upravljanja novcem i vjerujemo da to ukazuje na potrebu daljnjeg rada i kreativnog pristupa prema svim učenicima. Nadam se kako će najbolje ocijenjeni primjeri edukativnih aktivnosti potaknuti i mnoge druge djelatnike u obrazovnom sustavu na aktivan rad u području financijske pismenosti u školama koje trenutno nemaju slične programe.“, poručio je Zdenko Adrović.
Temeljem iskustva s dosad održanih radionica financijske pismenosti, docentica Barbić kao najučinkovitije primjere edukativnih aktivnosti izdvaja programe koji su uključivali aktivnu interakciju uključenih polaznika; od klasičnih zadataka, preko pitanja za razmišljanje i case studyja, do igranja uloga i radionica koje uključuju različite oblike intervencija.
„Kreativnost i inovativnost svakom obrazovnom programu daju svojevrsnu dubinu i bogatstvo. Povezivanje kreativnosti, inovativnosti i financijske pismenosti može biti snažan i vrlo učinkovit alat u nastavi. Omogućuje djeci i mladima da usvajaju financijska znanja i vještine i uz to se zabavljaju; sudjeluju u predstavama, društvenim igrama, kvizovima i sl. Mladi, a djeca posebice, iznimno su kreativni u svemu što rade; vole izmišljati priče i uživaju u istraživanju i stvaranju nečeg novog, jer im to daje veći osjećaj postignuća. Stoga, svaki inovativan i kreativan pristup temi osobnih financija omogućit će im lakše usvajanje znanja i praktičnih vještina, te ih potaknuti na učenje. Ako su angažirani u projekt, ako uživaju u njemu, automatski će biti spremni i željni naučiti više.“, zaključila je Dajana Barbić.
A koje su kreativne prakse i metode rada profesora u osnovnim i srednjim školama ocijenjene najboljima i najkreativnijima saznat ćemo na službenom proglašenju pobjednika natječaja u sklopu međunarodnog obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca od 22. do 28. ožujka 2021.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka.
